Sutorina i priča da li je bosanskohercegovačkih ili crnogorskih sedam kilometara te teritorije napravila je opštu pometnju u Bosni i Hercegovini.
Ekipa okupljena oko kontroverznog profesora Suada Kurtćehajića tvrdi da je to neotuđivi dio bh. teritorije, dok to Crnogorci osporavaju, piše novinska agencija Patria.
Također, i neke ugledne bh. ličnosti i američki pravnik Francis Boyle eksplicitni su u svojim porukama u kojima iznose neoborive pravne fakte - radi se o opasnoj igri iz koje bi na kraju BiH mogla izaći kao apsolutni gubitnik.
U sve se umiješao i američki kongresmen Mike Turner, koji je prije nekoliko dana uputio pismo bošnjačkom članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću upozoravajući ga da bi naša zemlja mogla ostati bez pomoći SAD-a ukoliko se nastavi saga o Sutorini.
A onda je ekspresno uzvratio Izetbegović.
- Cijenjeni g. Turner, u vezi stavova iznesenih u Vašem pismu o pitanju razgraničenja BiH i Crne Gore, vjerujem da ste ih uputili na pogrešnu adresu. Rasprava po ovom pitanju odvija se u Parlamentarnoj skupštini BiH, pa bi stoga bilo primjereno da ste Vaše pismo poslali rukovodstvu i nadležnim tijelima Parlamentarne skupštine BiH.
Ukoliko ste, unatoč prethodno navedenoj činjenici, odlučili da ipak pišete Predsjedništvu BiH, onda ste se trebali obratiti predsjedavajućem Predsjedništva BiH gosp. Mladenu Ivaniću koji predstavlja ovu instituciju. Naravno, postoji mogućnost da ste pismo naslovili na mene jer Vam je sugerirano da ja osobno stojim iza inicijative pokrenute u Parlamentarnoj skupštini BiH koja traži preispitivanje sporazuma o granici. Oni koji su Vas eventualno usmjerili prema meni su očigledno pogriješili - navodi se u Izetbegovićevom odgovoru.
Zaboravio je pri tome Izetbegović ili njegovi savjetnici, da je upravo on u januaru ove godine u telefonskom razgovoru sa crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem pričao nešto sasvim drugo.
Vujanović je stopirao dolazak svog diplomate Milana Lukića na mjesto ambasadora Crne Gore u BiH upravo zbog nesporazuma oko Sutorine.
Bošnjački član Predsjedništva BiH tada je imao sasvim drugu priču, i nije u telefonskom razgovoru, o kojem je javnost obavijestio Vujanovićev kabinet pravdao se da je on pogrešna adresa. Naprotiv, stao je uz inicijatore.
Prije donošenja odluke o odlaganju potpisa ambasadorskog Ukaza Vujanović je obavio telefonski razgovor sa Ivanićem koji mu je predložio da razgovara sa Izetbegovićem. U telefonskom razgovoru sa Izetbegovićem, Vujanović je saznao da on sada nije spreman da svojim pozitivnim stavom doprinese okončanju procedure potpisivanja Ugovora o državnoj granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, navodeno je tada u saopštenju iz Vujanovićevog kabineta.
Također, navedeno je da je Izetbegović Vujanoviću kazao da će on biti za to da se ovaj Ugovor ponovo razmotri jer smatra svojom obavezom "preispitivanje argumentacije koju je jedan broj javnih ličnosti saopštio, a on, na sastanku sa njihovim predstavnicima, primio na znanje."
O čemu je ovdje zapravo riječ? I zašto je Izetbegović prvo smatrao svojom obavezom Sutorinu, a dva mjeseca kasnije kada mu se obratio američki kongresmen nediplomatski i nedržavnički poručio da je pogrešna adresa?
U prvom slučaju razgovarao je direktno sa Vujanovićem, te je tada vjerovatno bio iskren i priznao da je u kontaktu sa predstavnicima javnih ličnosti koji su i pokrenule priču o Sutorini. Imponovalo mu je vjerovatno da pokaže kako se on brine za BiH i inicijative određenih Bošnjaka.
U drugom, tj. odgovoru američkom kongresmenu moguće je da su odreagirali njegovi „savjetnici“ koji ga inače, neovisno od ovog slučaja, usmjeravaju u pogrešnom pravcu kada je riječ o vođenju i stranačke i državničke politike.
I na koncu, sasvim je logično da se baš njemu obraća američki kongresmen jer su lavinu i haos oko Sutorine pokrenuli upravo profesori i intelektualci iz bošnjačkog korpusa čiji je nominalni šef.
Ako ništa drugo, Izetbegović se nije trebao u ovoj komunikaciji ponašati neodgovorno, već i američkom kongresmenu pojasniti isto kao i Vujanoviću.
Ovako, „pranjem“ kako je on pogrešna adresa samo je uhvaćen kako obmanjuje i kongresmena i javnost, ali i umanjuje veliki značaj funkcije koju su mu glasači obezbijedili na izborima vjerujući da može biti „prvi u Bošnjaka“. Očito je da nije dorastao toj poziciji, kao i da neki drugi misle za njega.
Priču pokrenuo bivši rektor Univerziteta u Sarajevu
Bivši rektor Univerziteta u Sarajevu Jusuf Mulić pokrenuo je inicijativu u Bosni i Hercegovini kako bi joj se vratila Sutorina, izlaz na otvoreno more i to u Crnoj Gori. Mulić je inače dokumentaciju o ovome još 2006. godine dostavio tadašnjem članu Predsjedništva BiH. Priču oko Sutorine ponovo je započeo 2012. godine, a prošle godine novu hajku je pokrenuo Kurtćehajić.
Predsjedništvo BiH bez konsenzusa
Vijeće ministra BiH je 6. novembra 2014. utvrdilo Prijedlog Ugovora o državnoj granici između Crne Gore i BiH i proslijedilo ga na daljnju proceduru u Predsjedništvo BiH. Međutim kolektivni šef države nije se nikada do sada izjasnio o prijedlogu jer njegovi članovi nisu postigli konsenzus.