ČOVIĆ JE DOBIO ONO ŠTO JE HTIO Lazović: Kratkoročne Schmidtove mjere još više bi nas 'ušančile' u etničke rovove

SARAJEVO, (Patria) - Očekujem da će se narednih dana raspetljati ovo klupko oko formiranja vlasti u FBiH i od toga zavisi kakva će biti budućnost Bosne i Hercegovine, rekao je danas predsjednik Foruma parlamentaraca 1990 Miro Lazović.

- Ne bih želio da se to klupko raspetlja na način da se nekim kratkoročnim mjerama od strane visokog predstavnika, uz podršku nekih političkih stranaka, još više "ušančimo" u neke etničke rovove, što nam onemogućava da pravimo jednu prosperitetnu, demokratsku, stabilnu državu - kazao je Lazović za N1.

Pritisnuti domaće političke strukture 

Kaže i da bi i Ured visokog predstavnika (OHR), i visoki predstavnik Christian Schmidt a pogotovo političke stranke koje se pozivaju na kandidatski status BiH, na Evropu, na Brisel, trebali da stanu iza onih poteza koji će otvoriti put Bosni i Hercegovini kroz određene ustavne promjene da bržim koracima ide ka Briselu i ka građanskoj i državi u kojoj se u potpunosti poštuju ljudska prava i slobode.

Lazović je pozdravio današnje otvaranje razgovora između političkih stranaka u Parlamentu BiH, te dodao da bi najbolje bilo da domaće političke snage sjednu i dogovore se oko određenih ustavnih promjena koje će otvoriti perspektivu BiH.

- U ovom trenutku mislim da bi i Schmidt, i OHR, pa i američka administracija trebali izvršiti pritisak na političke strukture u BiH da sjednu i dogovore se koje su to promjene neophodne kako bi se formirala vlast i stabilizirala politička situacija u BiH.

S druge strane, imamo ocjene da HDZ neće prihvatiti ništa što je dugoročno. A zašto ne bi prihvatio određene izmjene Ustava BiH ili FBiH koje bi išle ka tome da parlamentarna većina, bilo koja, formira vlast? Pa to su uzusi Brisela - govori Lazović.

Na pitanje zašto je lider HDZ-a BiH Dragan Čović toliko isključiv, Lazović je istakao da je Čović dobio ono što je htio - blokade, kočnice, snagu u domovima naroda i etnički mehanizam preko kojeg može utjecati na formiranje vlasti.

Privremeno rješenje nije dobro

- Boji se da bi neke dugoročne mjere dovele HDZ, odnosno hrvatski narod - kako on kaže, u neku nezavidnu situaciju, što ja mislim da nije tačno. Izbori za četiri godine omogućili bi parlamentarnoj većini u kojoj bi HDZ ili druge hrvatske stranke, ako naprave takav rezultat - da imaju koalicioni kapacitet opet bili u mogućnosti da formiraju vlast. To su principi koji su stavovi Brisela.

Mi ne treba ništa drugo da tražimo od OHR-a nego da nas uvede na principe i tračnice koje nas vode ka Briselu - poručio je Lazović.

Mišljenja je da nije dobro da visoki predstavnik Christian Schmidt nameće neko privremeno rješenje.

- Mislim da se time učvršćuju etničke podjele koje su ionako čvrste, da se pojačava njegova loša odluka iz noći u toku izbornog procesa i da se time na neki način ruše naši snovi o Evropi kao o demokratskoj, stabilnoj, funkcionalnoj, Evropi pravnih stečevina.

Dovodi se u pitanje naš kandidatski status, jer će se na neki način etničke politike još više učvrstiti i onda će reforme koje su pred nama biti usporene ili onemogućene. Zalažem se za to da Schmidt izvrši pritisak na domaće snage, da oni to naprave.

Ili već, ako Schmidt i OHR žele nešto nametnuti, onda da to budu dugoročne mjere i na principu presuda Evropskog suda za ljudska prava - dodao je Lazović.

Schmidt reagovao kad je vidio da Krišto gubi od Komšića

Smatra da OHR i visoki predstavnik Christian Schmidt idu naruku HDZ-u i HNS-u.

- Mjere koje je do sada provodio išle su ka tome da se obezbijedi sigurnost HNS-u i HDZ-u. Schmidt je očekivao pobjedu gospođe Krišto u izbornoj noći i kada je vidio da će gospodin Komšić dobiti, onda se odlučio da to uradi tokom izborne noći - ustvrdio je Lazović.

Dodaje da jedino HDZ priziva kratkoročno rješenje Schmidta.

Potcrtava i da se u nekim stvarima može reći da "trojka" ne reaguje na poteze HDZ-a, ali i SNSD-a Milorada Dodika.

- Mogu shvatiti politički pragmatizam da ne otvaraju sad neka pitanja dok se ne fromira vlast. Ali, mislim da to nije najbolja politika jer se na tim velikim pitanjima rješava pitanje sudbine BiH.

Mi nemamo smirenog Dodika, već on svojim potezima, za sada na verbalnom nivou, govori o secesiji. On je nervozan zbog velikih dugovanja Rs-a.

Dodik je teret i Vučiću

Sad na naplatu dolaze rate kredita i njemu smeta i nervozan je jer nemaju taj novac. Pa rekao je međunarodnim predstavicima - tražite od nas 14 uslova, a ništa nam ne dajete.

On je postao problem ne samo BiH, već usložnjava probleme u regionu, teret je i gospodinu Vučiću, predsjedniku Srbije - govori Lazović.

Ističe i da je dobar znak za BiH to što je Dodikov partner Dragan Čović rekao da je NATO put kojim želi da ide BiH. Na taj je način Čović poručio Dodiku šta misli o tim politikama koje on zastupa.

Lazović dodaje i da to Čović radi i zbog politike Zagreba i premijera Hrvatske Andreja Plenkovića.

Ocjenjuje i neshvatljivim da glavi državni tužilac Milenko Kajganić ne reaguje na Dodikove izjave o secesiji entiteta, te o njegovom negiranju genocida u Srebrenici.

- Može se tako reći da su Kajganić i Dodik u sprezi. Očekivali smo da će pokrenuti neke procese, ali on vrijeđa inteligenciju gdje traži opravdanje za Dodika i onih koji negiraju genocid, govoreći kako ne može dokazati da je to krivično djelo.

Institucije sistema su prva stepenica u odbrani integriteta BiH. Ako je Dodik rekao da ima u ladici dokumente za secesiju, pa zašto neko od tužioca ne ode i ne provjeri to, da li je to priprema pokušaja državnog udara - zaključio je Lazović.