Piše: A. Čorbo-Zećo
Objavljen je Godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) za 2022. godinu, a dio izvještaja odnosi se na rad Ured disciplinskog tužioca (UDT) gdje se navodi da su tokom 2022. godine, primio i registrovao po službenoj dužnosti 840 pritužbi, dok je u istom periodu riješio 859 pritužbi.
„Najčešći razlozi za podnošenje pritužbi su nezadovoljstvo dužinom trajanja sudskih, tužilačkih postupaka, odnosno nezadovoljstvo donesenim sudskim i tužilačkim odlukama, pri čemu je potrebno navesti da su pritužbe nerijetko sadržavale više žalbenih osnova. Najveći dio pritužbi, 51% pritužbi odnosi se na dužinu trajanja sudskih postupaka, a 18% pritužbi odnosi se na dužinu trajanja tužilačkih postupaka. Također, u 25% pritužbi podnosioci su se žalili na nemarno ili nepažljivo vršenje službenih dužnosti sudija, odnosno 21% na nemarno ili nepažljivo vršenje službenih dužnosti tužilaca“, navodi se u izvještaju.
No, izvještaj ne sadrži niti 'oštećeni' znaju kome se mogu obratiti kada UDT ne radi ažurno svoj posao.
„Prilikom razmatranja pritužbi na dužinu trajanja postupka UDT, pored objektivne dužine trajanja postupka, mora dokazati i subjektivne propuste u radu sudija ili tužilaca, koji su prouzrokovali odugovlačenje postupka. Imajući u vidu podatke o radu sudija ili tužilaca, koji se, između ostalih, odnose i na broj predmeta u radu, ostvarenu orijentacionu normu, Plan rješavanja predmeta, hronološko postupanje itd, UDT je u mnogim predmetima utvrdio da, uprkos objektivnoj dužini trajanja postupaka, ne postoji dovoljno dokaza o povredi dužnosti postupajućih sudija i tužilaca“, ističu u Izvještaju.
I tako to biva u bh. pravosuđu – kadija te tuži, kadija ti sudi. Malo ko pronađe satisfakciju u objektivnim pritužbama, jer i VSVT radi vrlo usporone, sada je li riječ o objektivnim ili subjektivnim razlozima teško je jasno reći.
S obzirom da je iza nas 3. maj, i dan nakon svih medijskih izvještaja, objavljenih tekstova i priloga u kojima se s materijalnim dokazima prikazuje montiranje optužnice u slučaju Dobrovoljačka, važno je istaći da VSTV iako je zaprimio pritužbe optuženih još 3. juna 2022. godine, do danas ništa nije uradio!
U konkretnom predmetu VSTV se moli da ispita postupanje tužilaca, koji su podigli optužnicu u ovom predmetu i to uprkos brojnim odlukama međunarodnih sudova (sudovi u Londonu i Beču prilikom odlučivanja o izručenju pojedinaca kojima su stavljana na teret djela u vezi sa ovim predmetom) i drugih međunarodnih tijela (tužilaštvo Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju), zatim uprkos brojnim prikupljenim dokazima po osnovu kojih je upravo Tužilaštvo BiH (međunarodni tužioci) donijelo bilo odluku o nesprovođenju istrage (nisu ispunjeni elementi krivičnog djela i nema dokaza da su tada osumnjičeni počinili krivična djela).
„Možda postupanje pojedinačnih tužilaca ne bi bilo sporno da nisu u cijelosti zanemarili ranije provedene dokaze, očito i vještačenja, i naložili potpuno nova vještačenja, vrlo upitna i diskutabilna, bit ćemo slobodni i reći i „naručena“ vještačenja iz kojih proizlazi tendenciozno postupanje, bez uporišta u propisima i dokazima.
I upravo po osnovu takvih vještačenja, zanemarujući u cijelosti ranije prikupljene dokaze, tužioci predvođeni Milankom Kajganićem su odlučili da podignu optužnicu u ovom predmetu, čak i u odnosu na lica koja nikada ranije tokom 30 godina nisu bila ni predmet sumnjičenja. Sve ovo provedeno je bez ikakva konkretnog obrazloženja“, navodi se između ostalog u pritužbi.
Zanimala sam se više puta u kojoj fazi je predmet, ali iz VSTV-a uvijek isti odgovor.
„Pritužba koja se odnosi na navedeni predmet zaprimljena i u radu je Ureda disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine. Ured nema ingerencije da utiče na postupanje pravosudnih institucija, već isključivo da istražuje navode o povredi dužnosti nosilaca pravosudnih funkcija“, ističu u dopsi VSTV-a upućenog ranije autoru ovog teksta.
Analogno tome, postavlja se pitanje čemu onda zbilja i služe, osim što svake godine podnesu izvještaj koji nije ništa drugo nego tačan zbir netačnih podataka (statistika) ali od toga nema prosperiteta niti poboljašanja rada pravosuđa.