OBAVJEŠTAJNA AGRESIJA SOA-e Hrvatski 'prijatelji' BiH nazvali sastavljenom zemljom!

(Patria) - Sigurnosno-obavještajna agencija Hrvatske (SOA) objavila je izvještaj u kojem se na više mjesta spominje i Bosna i Hercegovina.

„Bosna i Hercegovina, koja s RH dijeli međusobno najdužu granicu i u kojoj su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda, i dalje je opterećena unutarnjom političkom nestabilnošću. Ova nestabilnost proizlazi iz različitih pozicija dominantnih političkih opcija triju naroda oko temeljnih načela Daytonskog mirovnog ugovora i Ustava BiH te pitanja daljnje centralizacije države. Pri tome se osnovna načela Daytonskog mirovnog ugovora mogu prikazati kroz formulu 1:2:3; jedinstvena BiH, sastavljena od dva entiteta (Republika Srpska i Federacija BiH) i tri ravnopravna, konstitutivna naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati)“, navodi se u izvještaju, a gdje je namjerno ili ne umetnuto da je BiH sastavljena od dva entiteta, što je protuustavno rečeno, jer se BiH sastoji, a nije sastavljena.

Na dalje SOA-a koja je itekako bila involvirana u dešavanja oko izmjena Izbornog zakona navodi da je 'temeljno pitanje prijepora tokom 2022. godine bilo načelo konstitutivnosti, odnosno ravnopravni status svakog od tri naroda u institucijama BiH bez obzira na njihov broj'.

„Hrvati u BiH, kao najmalobrojniji narod, zalažu se za očuvanje načela konstitutivnosti, kao i decentralizirano državno uređenje jer im ono jamči političku ravnopravnost s ostala dva naroda. 
Bošnjačke nacionalne stranke nezadovoljne su ovim načelom jer smatraju da Bošnjaci, kao narod koji po popisu iz 2013. godine čini 50% stanovništva u BiH, trebaju proporcionalno tome biti zastupljeni u predstavničkim i izvršnim tijelima BiH. Političke stranke bez nacionalnog predznaka u BiH (tzv. građanske stranke, a kojima je biračko tijelo dominantno u većinski bošnjačkim sredinama) također smatraju da se načelo konstitutivnosti treba ukinuti, a predstavnička i izvršna tijela popunjavati bez obzira na nacionalne odrednice“, ističe se u Izvještaju. 

Napominju da uz ukidanje ili umanjivanje načela konstitutivnosti tri naroda, bošnjačke i tzv. građanske političke stranke zalažu se i za veću centralizaciju u BiH. 

„Stoga se pitanje izbornog zakona, osobito tijekom izborne 2022. godine, izdvojilo kao ključno za daljnju provedbu odredbi Ustava BiH i načela Daytonskog mirovnog ugovora. Naime, postojeći izborni zakon u BiH opterećen je presudama Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) koji su pojedine njegove odredbe proglasile neustavnima, odnosno diskriminatornima.

U isto vrijeme, Hrvati su njime nezadovoljni jer omogućuje „preglasavanje Hrvata“, odnosno daje mogućnost da birači iz redova ostalih naroda biraju Hrvatima političke predstavnike.
Implementacija sudskih presuda oko izbornog zakona jedan je od zahtjeva EU prema BiH za stjecanje statusa kandidata za ulazak u EU. Pregovori vodećih političkih stranaka BiH u vremenu prije izbora nisu bili uspješni te nije došlo do promjena izbornog zakona, odnosno nisu implementirane presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i ESLJP u predmetu Sejdić-Finci, pa su se opći izbori u oktobru 2022. godine u BiH proveli po postojećim izbornim pravilima“, navodi SOA.

Demonstracije pred OHR-om SOA vidi kao pritisak na Christiana Schmidta.

„Pokušaj Visokog predstavnika da nametne dio izmjena izbornog zakona u julu 2022. izazvao je organizirane prosvjede u Sarajevu uz sudjelovanje pojedinih vodećih osoba bošnjačkih i tzv. građanskih političkih stranaka. Prosvjede su pratili medijski pritisci na Visokog predstavnika, a zabilježene su i brojne prijetnje nasiljem prema njemu na društvenim mrežama. 

Visoki predstavnik potom je odgodio nametanje predloženih izmjena do završetka općih izbora u oktobru 2022. godine. Nakon izbora Visoki predstavnik donio je više odluka u cilju deblokade procesa formiranja Vlasti u Federaciji BiH. Različitost stavova oko pravila izbornog procesa stvara napetosti u političkom, javnom i medijskom prostoru BiH. Umanjivanje ustavom zajamčene ravnopravnosti tri naroda u BiH narušava ustavni poredak BiH utemeljen Daytonskim mirovnim sporazumom, a mogao bi dodatno destabilizirati BiH i negativno utjecati na međunacionalne odnose, multietnički karakter i demokratski legitimitet političkog sustava BiH“, navodi SOA. 

Posebno se SOA pribojava ukidanja konstitutivnosti.

„Ukidanje konstitutivnosti Hrvata u BiH onemogućilo bi ravnopravni utjecaj Hrvata na daljnji društveni, gospodarski, vanjskopolitički, odnosno euroatlantski pravac razvoja BiH. U ovako složenim političko-socijalnim prilikama, nazočnost međunarodnih snaga u BiH i djelovanje Visokog predstavnika i dalje služe kao faktor stabilnosti i mirnog rješavanja sporova“, navodi se.

U isto vrijeme, geopolitičke prilike, dodaje SOA, utječu i na stavove međunarodne zajednice u BiH, pa u pojedinim pitanjima oko budućnosti BiH ne postoji međunarodni konsenzus. 

„Primjerice, Rusija od jula 2021. godine ne sudjeluje u Upravnom Odboru Vijeća za provedbu mira jer smatra da sadašnji Visoki predstavnik nije izabran sukladno predviđenoj proceduri. Situacija u BiH privlači pozornost i drugih ne-europskih i nezapadnih državnih aktera. Unutarnja politička previranja onemogućila su procese približavanja BiH euroatlantskim integracijama. Pri tome hrvatske, bošnjačke i tzv. građanske stranke načelno zagovaraju ulazak BiH u EU i NATO, dok se srpske stranke protive približavanju BiH NATO-u i dio njih ne kriju svoju povezanost s ruskim političkim akterima“, navodi se u objavljenom izvještaju SOA-e.