Krajem septembra smo imali priliku vidjeti svečano otvorenje džamije u Kaošticama. Uz prisustvo brojnih vjernika i uleme, džamija je otvorena. Bio je tu i Hasan Čengić, predsjednik Sabora Islamske zajednice, goraždanski muftija Remzija ef. Pitić, a kao izaslanik reisa pojavio se i banjalučki muftija Edhem ef. Čamdžić, piše novinska agencija Patria.
Ime Ramiza Džaferovića veže se za brojne afere u ovoj državi. Posljednji njegovi aferimi tiču se vođenja Razvojne banke Federacije. Finansijska policija Federacije pronašla je niz kriminalnih radnji koje je napravio dok je bio u Razvojnoj banci.
Ali, niko nije preduzeo korake da to sudski i potvrdi. Tužilaštva su redovno ostajala nijema na te kriminalne kreditne radnje. Naime, očigledne i dokumentirane zloupotrebe službenog položaja tadašnjeg direktora Razvojne banke nisu bile interesantne Tužilaštvu. Nekim čudom su protiv Džaferovića uvijek izvlačeni zastarjeli predmeti iz sudskih i tužilačklih ladica. Naravno da su ga nakon tih buđavih predmeta oslobađali i on bi slavodobitno napuštao Kantonalni sud u Sarajevu.
Pranje novca i ruku
Postoje slučajevi u Razvojnoj banci koji govore o zloupotrebama i predsjednika Uprave Džaferovića i saziva Nadzornog odbora u koji su redovno delegirani stranački poslušnici. Ima tu i preuzimanja dugova drugih banaka kako bi se pomoglo nekim mostarskim propalim firmama, u kojima je svojevremeno direktorovao lider HDZ-a Dragan Čović.
Tu je i odgovor na prijateljstvo ove dvojice.
U izvještaju Finansijske policije Federacije ima direktnog uzimanja novca za privatnu firmu direktora Džaferovića. Nije problem dokazati ni brojne lične pozajmice nakon dodjela kredita, koje su kasnije pretvarane u posao za njegovu revizorsku kuću. Neki ljudi su te slučajeve pozajmica prijavili, ali opet je pravosuđe zakazalo.
Islamska zajednica BiH bi morala biti moralni stub i duhovna snaga bošnjačkog naroda. Ali, taj moralni stub čini opet greške koje se neće moći prebrisati. Kažemo opet jer je već izdavala zahvalnice ljudima optuženim za kriminal. Tako je izdata zahvalnost za donatorstvo Tasimu Kučeviću od Medžlisa IZ Tuzle. Kučević je pomogao gradnju džamije u Demirovićima kod Ljubača, dao građevinski materijal za još dvije džamije i biblioteku u Pascima kod Tuzle. Kučević je kasnije osuđen na 14 godina zbog organiziranja prostitucije, trgovine ljudima i pranja novca.
Kelmendi najveći vakif
Jedan od najvećih vakifa Islamske zajednice BiH bio je Naser Kelmendi, koji je za džamiju u Plandištima kod Ilidže dao, prema svjedocima, 100 hiljada KM. Kelmendiju se još uvijek sudi na Kosovu za trgovinu drogom i pranje novca.
Jedno od ključnih pitanja tiče se upravo sumnjivog primanja novca. Može li bilo koja vjerska zajednica, bez obzira na njenu autonomnost, primiti novac ako mu ne zna porijeklo? Kad se pravio državni Zakon o pranju novca niko nije predlagao tu mogućnost. Premda se poštuju sva njihova prava, vjerske zajednice ne mogu ni u Evropskoj uniji biti izvan pravnog i finansijskog sistema.
Mnogi se sjećaju historije i indulgencija, koje su bile potvrde za otkup crkvenih grijehova. To je bio srednjevjekovni izum za zaradu i egzistenciju svećenstva. Ovo što se radi u IZ BiH podsjeća, nažalost, na te srednjevjekovne otkupe grijehova.
Kaoštice se nalaze u skupu sela koje stanovnici nerado zovu po zvaničnom nazivu Međeđa.
Kad je otvorena džamija krenule su i priče u ovom dijelu Istočne Bosne, sklonom humoru. Počeo je šapat da je Džaferovićeva džamija u Međeđi osveštana nakon pet godina čekanja. Dok se nije pomalo zaboravila moralno-politička nepodobnost vakifa i njegovi sumnjivi finansijski poslovi.