O tome šta može nova koalicija (SDA, SBB, HDZ BIH) razgovaralo se u sinoćnjem izdanju emisije Tema TV1 sa Nikolinom Veljović. Aktuelna politička dešavanja i daljnje viđenje procesa analizirali su u studiju – Enver Kazaz, Pejo Gašparević, Ivana Marić i Žarko Papić, prenosi novinska agencija Patria.
Profesor Kazaz smatra da je koalicija SDA – SBB dobrodošla sa stajališta političkog racionaliteta i borbe sa krizom te da se ovom koalicijom konačno dovršava kriza vlasti u Bosni i Hercegovini koja je počela još 2010. godine s avanturama Zlatka Lagumdžije.
Novinar i publicista Pejo Gašparević navodi da je ova koalicija prirodnija od one SDA sa Demokratskom frontom, te da ona može imati pozitivan uticaj na politička zbivanja u BIH s obzirom da je zemlja istraumatizirana konfliktima i svađama pa je svako pomirenje dobrodošlo. On navodi da ova koalicija ima i podršku međunarodnih struktura i Islamske zajednice.
Politička analitičarka Ivana Marić kazala je da je šteta što Izetbegović i Radončić nisu odmah nakon izbora formirali vlast jer se na usvajanje mnogih zakona ne bi čekalo tako dugo. Ona je pak izrazila sumnju u Reformska zakone te dodala da se potpisivanje sporazuma ne može zvati historijskim i svebošnjačkim jedinstvom.
Profesor Žarko Papić je naveo da mu je kao građaninu BiH drago da se stabilizuju političke prilike u Federaciji ali da, kako kaže, nije optimista i da bi volio da griješi u stavu da ovaj koalicijski sastav neće izdržati do kraja mandata. On dodaje da ove dvije stranke nisu ujedinile reforme nego interesi.
S druge strane Kazaz je pak mišljenja da će ova koalicija trajati do kraja mandata zbog toga što su interesi dvije stranke jako veliki a oni se ogledaju u prije svega zaustavljanju političkog rata, te da su ove dvije stranka osuđene jedna na drugu a da je pred nama period stabilne vlasti i žestoke borbe između ove dvije stranke.
Enver Kazaz je naveo de je jedno od ključnih pitanja pred kojima će se naći nova koalicija izmjena Izbornog zakona odnosno rješenje hrvatskog nacionalnog pitanja. On navodi da se tri lidera (Izetbegović, Radončić i Čović) nalaze u situaciji u kojoj bi mogli riješiti to pitanje što bi BIH dovelo u period potpune političke stabilnosti.
Komšić kao kandidat za člana Predsjedništva BIH
U Temi TV1 se razgovaralo i o učešću DF-a u vlasti te najavi njenog lidera Željka Komšića da bi se na narednim izborima mogao kandidirati za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
-Ja se odista nadam da Komšiću ne pada na pamet da se kandiduje opet za hrvatskog člana Predsjedništva BIH jer to bi bio akt najveće moguće destabilizacije BiH. Mislim da je naučio lekciju eliminisanjem Suljagića i Bajrovića de facto iz rukovodstva DF-a. Ja jesam njemu prije slao poruke da jedino on ne zna i da ga još nisu obavijestili da on nije lider DF-a nego ova dvojica, rekao je profesor Papić.
-Željko Komšić, to je smiješno. Ne bi dobio ni 15 hiljada glasova. To šta je Komšić dozvolio sebi, da mu urade Emir Suljagić i Reuf Bajrović, to je potpuno trošenje kapitala. Meni je Željko Komšić drag i simpatičan, ta stranka mi je bila draga i simpatična, ali ti trošenje političkog kapitala i sada najave da će se kandidirati. To je tipično za Komšića, kao one izjave dobiće po nosu i po prstima, kaže Kazaz.
Gašparević smatra da Komšić očigledno nije imao reference za veliku političku igru s obzirom da su ga njemu bliski ljudi izmanipulirali te da je u prošlosti bio dio problma u BIH.
-On je bio produkt djela sarajevskih medija koji su sada postali njegovi kritičari pa je izgubio i tu uporišnu tačku na kojoj je gradio svoj javni imidž. Ja bi volio da se kandiduje da baš vidimo koliko vrijedi. Mislim da se radi o minornim postotcima, kaže Gašparević.