Koga laže Bevanda: Od 2009. na pitanju sukcesije nije ništa urađeno

Posljednji sastanak Stalnog odbora visokih predstavnika država nasljednica bivše SFRJ održan je davne 2009. godine, a Bosna i Hercegovina od tada nije ispunila neke osnovne zaključke. Novi sastanak koji će biti održan poslije šest godina u Sarajevu 11. novembra ove godine neće donijeti ništa novo niti povoljno po našu zemlju, piše novinska agencija Patria.

Vijeće ministara BiH usvojilo je na posljednjoj sjednici Informaciju Ministarstva finansija i trezora o aktivnostima na provedbi Sporazuma o pitanjima sukcesije, u kojoj je naglašena opredijeljenost Bosne i Hercegovine da se ovaj sporazum što prije provede u punom obimu.

Bosna i Hercegovina bit će domaćin sastanka Stalnog zajedničkog odbora visokih predstavnika država nasljednica bivše SFRJ, koji bi trebao biti održan 11. novembra ove godine u Sarajevu. Na ovom važnom sastanku, koji se prvi put održava nakon 2009. godine, BiH će predstavljati ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda, koji je bh. predstavnik u Stalnom zajedničkom odboru visokih predstavnika država nasljednica.

- Bevandi i nije u interesu i džaba je krečio. Treba samo vidjeti šta je urađeno npr. u zadnjih šest godina. Ništa! A, zna se ko su bili naši predstavnici u Stalnom odboru - kaže naš izvor iz Vijeća ministara. 

Vijeće ministara BiH prije ovog sastanka će razmotriti sveobuhvatnu informaciju o aktivnostima na provedbi Sporazuma o pitanjima sukcesije, koju će pripremiti Ministarstvo finansija i trezora u sklopu priprema za sastanak.   

Inače, provođenjem Sporazuma o sukcesiji Bosna i Hercegovina će dobiti preostala novčana sredstva  iz raspodjele zajedničke aktive bivše SFRJ, kao i imovinu koja pripada BiH u skladu s pojedinim aneksima Sporazuma (DKP i imovina u drugim republikama bivše SFRJ).

Međutim, dok iz Vijeća ministara i Bevanda na sva zvona najavljuju novi sastanak niko ne obrazlaže zašto od 2009. godine nisu ispunili zaključke.

Te 2009. godine na sastanku je doneseno šest preporuka vladama država nasljednica čije bi djelotvorno realizovanje otklonilo poteškoće kod njegovog provođenja.

BiH su na sastanku Stalnog odbora 17. i 18. septembra 2009. godine predstavljali ministar finansija i trezora BiH Dragan Vrankić (HDZ), kao visoki predstavnik, te članovi delegacije eksperti Zenit Kelić i Ljubiša Vladušić. U to vrijeme državni premijer bio je Nikola Špirić.

Donesenih šest preporuka vladama država nasljednica SFRJ trebalo je da otklone poteškoće provođenja Sporazuma i ubrzaju proces podjele preostale imovine, kao i realizovanje preuzetih obaveza u pogledu poštivanja zakonitosti u provođenju Sporazuma o pitanjima sukcesije.

Aneksom "G" Sporazuma o pitanjima sukcesije regulisano je da će prava na pokretnu i nepokretnu imovinu, a koja se nalaze u državi nasljednici i na koju su građani ili druga pravna lica imali pravo 31. decembra 1990. godine, biti priznata, zaštićena i vraćena od strane te države, u skladu sa uspostavljenim standardima i normama međunarodnog prava, nezavisno od nacionalnosti, državljanstva, mjesta boravka ili prebivališta tih lica.

Stalni odbor je 2009. istakao da nije dovoljno efikasno provođenje Aneksa "G" i preporučio vladama zainteresovanih država sukcesora da zaključe bilateralne sporazume kojim bi se omogućila efikasna primjena.
Ove sporazume BiH nikada nije potpisala, a poznato je da su bivše republike Jugoslavije vratile skoro svu svoju imovinu koju su posjedovali u BiH, a još nisu vratili bh. imovinu koja se procjenjuje na 500 miliona eura.

Prema Ugovoru o sukcesiji, BiH je vratila imovinu firmi bivših republika, a svoju sada potražuje na sudovima. Srbija i Hrvatska krše Ugovor, ali odgovornost snosi i BiH.

Vraćanjem imovine BiH najviše problema ima sa Srbijom i sa Hrvatskom, što se godinama pokušava riješiti samo političkim dogovorom, ali očito je da od toga nema ništa.

Institucije države BiH u potpunosti su zakazale, kao i političari koji proteklih godina nisu učinili ništa na rješavanju ovog problema.

JANAF, ZNA LI IKO VIŠE ŠTA JE TO

Jadranski naftovod (Janaf) dio je sukcesijske mase bivše Jugoslavije, a BiH bi konačno trebala poduzeti sve potrebne mjere kako bi u tome zaštitila svoje interese.

Dostavljeni dokumenti o prodaji rafinerija nafte i motornih ulja u Bosanskom Brodu i Modriči ruskom Zarubežnjeftu pokazuju da pitanje vlasničkog udjela u Janafu nije bilo predmet tog ugovora, o čemu se špekuliralo. 

Nikola Špirić najavljivao je da će u saradnji s Predsjedništvom BiH te državnim pravobraniteljstvom pokrenuti pitanje vlasništva i zaštite interesa BiH u tom projektu koji su prije rata zajednički realizirali Ina, sarajevski Energoinvest i novosadski Naftagas, ali nikada se dalje nije maklo od obećanja.