Zbog tromosti Tužilaštva BiH poznati bosanskohercegovački privrednik Dževad Haznadar izgubio je višemilionsku imovinu u Laktašima kod Banja Luke.
U intervjuu za bh. novinsku agenciju Patria Haznadar otkriva kako je još 2013. godine Tužilaštvu podnio neoborive dokaze da je kompanija H.I.G.A.T. iz Banja Luke, u vlasništvu kontroverznog biznismena Milorada Mihajlovića i jednog od finansijera SNSD-a, protuzakonito od njega prisvojila nekretnine vrijedne skoro tri miliona KM, koje se nalaze u blizini Laktaša kod Banja Luke.
Tužilaštvo ovaj slučaj nikada nije pokrenulo sa mrtve tačke.
Tužilaštvo BiH se o ovom predmetu oglušilo čak i na insistiranje ombudsmana za ljudska prava u BiH koji su tražili da ubrza ovaj slučaj.
Odgovor o tome zbog čega se Tužilaštvo BiH ne želi baviti njegovim slučajem, Haznadar vidi u činjenici da je u proces otimanja njegove imovine direktno upleten Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, a tadašnji predsjednik Osnovnog suda u Banja Luci.
Osim toga, Haznadar je nedavno ponudio i dokaze da istraga treba biti proširena i na glavnog disciplinskog tužioca BiH Arbena Murtezića, koji je prilikom imenovanja Tegeltije na čelo VSTV-a 2014. prikrio da je protiv Tegeltije Tužilaštvu BiH podnesena krivična prijava za potpomaganje u izvršenju višemilionskog kriminala.
Podsjeća kako je zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka protiv Tegeltije Murtezić u ladici držao godinu i po, da bi 7. jula prošle godine rekao kako nema elemenata za Tegeltijinu disciplinsku odgovornost, nakon čega je Tegeltija sljedećeg dana imenovan za predsjednika VSTV-a.
- Pravosuđe u RS je rak-rana društva, a u nezakonitim radnjama im pomaže Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH – kaže Haznadar.
- A, ako ćemo ići dalje, konkretno za moj slučaj, da pravosuđe RS sprovede višemilionski kriminal pomoglo je i Tužilaštvo BiH svojim neradom – dodaje Haznadar.
Ne želi nagađati mnogo, no, kaže, sve to ga navodi da misli da Tegeltija ima direktan utjecaj na rad Tužilaštva BiH, što je zastrašujuće.
Samo iz primjera njegovog slučaja, kaže, jasno se vidi da pravosuđe u RS sprovodi samovolju.
- Ustavni sud BiH naložio je da se izvršni postupak o oduzimanju moje imovine - poništi, to je potvrdio i Okružni sud u Banja Luci. Nažalost, Osnovni sud, u tom periodu na čelu sa Tegeltijom i sudijom Pejovićem, oglušio se o odluke viših instanci – kaže Haznadar.
Preduzeće H.I.G.A.T. Milorada Mihajlovića iz Austrije tužilo je 1992. godine kompaniju "Domet" čiji je vlasnik Haznadar, za nepostojeći dug, a tužba je podnesena na osnovu falsifikovanih ugovara o nadležnosti arbitraže pred Arbitražnim sudom u Beogradu.
Na osnovu te arbitražne presude, Osnovni sud u Banja Luci – u izvršnom postupku, dozvolio je da H.I.G.A.T. preuzme vlasništvo nad Haznadarovom imovinom.
Više od 23 godine, Haznadar je pokušavao dokazati da se radi o velikoj prevari u kojoj su mu protuzakonito oduzete vrijedne nekretnine kod Laktaša procijenjene blizu tri miliona KM, ponudio je tomove neoborivih dokaza, mišljenja vještaka koji su otkrili krivotvorene dokumente, no sve to mu nije pomoglo da vrati imovinu.
Haznadar je zbog ovog slučaja podnio krivičnu prijavu protiv vlasnika kompanije H.I.G.A.T. Milorada Mihajlovića i njegove supruge Slobodanke, Nebojše Pejovića sudije Osnovnog suda u Banja Luci, Dragana Macanovića, pomoćnika direktora Republičke uprave za geodetske i imovinske-pravne poslove, kao i tadašnjeg direktora ove institucije Tihomira Gligorića te Milana Tegeltije, tadašnjeg predsjednika Osnovnog suda u Banja Luci, a danas predsjednika VSTV-a.
No, ovaj slučaj nikada nije dobio sudski epilog, a Haznadar nikada nije vratio nekretnine.
Zanimljivo je da je vlasnik kompanije H.I.G.A.T. Milorad Mihajlović tokom agresije na BiH bio jedan od glavnih saradnika haškog optuženika za ratne zločine u BiH Radovana Karadžića, a posljednjih godina spominje se i kao jedan od glavnih partnera SNSD-a.
Portal EnergetikaRS otkrio je kako je banjalučka „Toplana“ od 2006. do oktobra 2013. godine isplatila 158 miliona KM firmi H.I.G.A.T. za oko 50.309 tona mazuta, što je za nekoliko miliona KM skuplje od ponude drugih ponuđača iz tog perioda.