Na čelo Ureda za reviziju institucija BiH dolazi Dragan Vrankić, sumnjičen za milionske malverzacije

Desili se da novi glavni revizor Ureda za reviziju institucija BiH bude Dragan Vrankić iz HDZ BiH, to će značiti da su Dragan Čović i HDZ BiH preuzeli još jednu od najvažnijih insitucija u Bosni i Hercegovini, piše novinska agencija Patria.

Iako po statutu ovog Ureda na njegovom čelu treba biti stručna osoba, neovisna od bilo koje političke stranke, koja treba profesionalno i na najvišem demokratskom nivou ocjenjivati rad državnih institucija BiH, sve ukazuje na to da će na čelo Ureda doći HDZ-ov kadar Dragan Vrankić, čije ime se dovodi u vezu sa brojnim finansijskim aferama.

Privremena zajednička komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH glasajući o kandidatima, Vrankiću je dala najveći broj bodova. Predsjedavajući komisije, Vrankićev stranački kolega Bariša Čolak, potom članovi Predrag Kožul (HDZ BiH), Jovan Vukovljak (DNS ), Darko Babalj (Savez za promjene) te Fahrudin Radončić (SBB) Vrankiću su dali skoro maksimalnih 50 bodova. Prosjek je jedino pokvario Damir Bećirović (DF) koji je Vrankića bodovao sa jedinicom!?

Portal Žurnal podsjetio je kako je 2003. godine Finansijska policija FBiH podnijela krivičnu prijavu protiv 11 osoba, redom istaknuti članovi HDZ-a BiH, koje se teretilo da su finansijskim malverzacijama omogućili novčanu dobit preduzeću Mondo iz Mostara. Preduzeće Mondo osnovao je 1996. upravo HDZ BiH. Predsjedavajući Upravnog odbora preduzeća bio je Dragan Čović, a među članovima Upravnog odobra nalazio se i Dragan Vrankić, koji je istovremeno bio i zamjenik ministra finansija HNK. 

Vrankić se nakon toga našao u sjeni još jedne HDZ-ove tvorevine za pranje novca, Založbe kralja Tomislava iz Čapljine. Založbi su tamošnji HDZ-ovi općinari nezakonito dodijelili državne objekte i privatno zemljište. U sudskom rješenju o utemeljenju Založbe među osnivačima je i Dragan Vrankić.

Založba je upravljala pijacom na veliko u Tasovčićima, a pored tog zemljišta, prema izvještaju nekadašnje privremene upraviteljice Hercegovačke banke, Toby Robinson, općina je na Založbu prenijela i zgrade Fabrike duhana Čapljina te Kulturni centar Čapljina. Nezakonito oduzimanje privatnog zemljišta kasnije će platiti Općina Čapljina novcem građana, no slučaj nikada nije procesuiran.

Portal Žurnal podsjeća kako je pod vrlo sumnjivim okolnostima Vrankić došao i do stana u Mostaru, koji je također navjerovatnije finansiran novcem tamošnjih poreskih obveznika.

Dragan Vrankić se našao i u milionskoj aferi u slučaju dokapitalizacije Energopetrola od strane INA-MOL-a, kada su ga istražitelji počeli sumnjičiti zbog poništenja poreznog duga Energopetrolu od 22 miliona KM.

Prema svjedočenju Vahida Heće, bivšeg federalnog ministra industrije, energetike i rudarstva, proces dokapitalizacije Energopotrola se u hodu pokrivao papirima. Glavnu riječ je vodio, tadašnji premijer Hadžipašić, dok je Dragan Vrankić kao ministar finansija „peglao“ finansijsku situaciju u Energopetrolu, tvrdio je Hećo.

Podnosila je Finasijska policija još prijava gdje je među osumnjičenima bio Dragan Vrankić, poput one za ustupanje i pozajmljivanje lož-ulja iz robnih rezervi, no ta, kao ni istraga SIPE o zluoupotrebi budžetskog novca za kupovinu poslovnih prostora u Sarajevu od privatne firme, u vrijeme dok je Vrankić bio državni ministar finansija, nije dovedena do kraja, piše Patria.