Referendum u RS-u neće proizvesti nikakve ozbiljne posljedice

Džonatan Mur govori kao čovjek koji odlično poznaje stanje u Bosni i Hercegovini. Vrlo precizno analizira stanje u našoj državi i može lako predvidjeti ono što nam predstoji u budućnosti. 

Nedavno su mediji objavili spisak mesta u BiH u kojima navodno ima radikalnih islamista. Kako vidite bezbjednosnu situaciju u BiH?

- O situaciji u BiH u tom smislu je bilo jako puno glasina. Mi iz OSCE-a nismo obavještajna služba, ne skupljamo informacije, a naša vrata su otvorena za saradnju o pitanjima koja se tiču borbe protiv radikalizma i nasilnog ekstremizma.

Naše smjernice su da poštujemo državne, entitetske i kantonalne vlasti, čiji smo partner. Partner smo i svim lokalnim, vjerskim i drugim zajednicama širom BiH. Ako u nekim projektima koji se bave ovim pitanjem možemo pomoći, stojimo na raspolaganju. Ali, zaista, izazov nasilnog ekstremizma i radikalizacije postoji svugdje u svijetu, pa i u BiH.

Visoki predstavnik Valentin Incko kaže da ne vjeruje da će u RS biti održan referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH. Ako je u pravu, to je ponavljanje već viđenog 2011. Koje je vaše očekivanje?

- Potpuno podržavamo stav visokog predstavnika. Entiteti ne mogu održavati referendume o nadležnostima na državnom nivou. To je jasan stav međunarodne zajednice. Postoji način za razgovore o pravosuđu, a to nije referendum, nego strukturalni dijalog koji traje već neko vrijeme i koji je jedini način da se razgovara o svim pitanjima vezanim za pravosuđe. Ne želim da spekulišem hoće li referendum biti održan, ali on ne može proizvesti nikakve ozbiljne posledice.

Premijer Vučić preporučio je RS da ne raspisuje referendum. Kako vidite njegovo držanje u tom smislu?

- Srbija je ranije, a potom i tokom predsjedavanja OSCE-om, podržavala suverenitet i integritet BiH, a uvjeren sam da će tako i ostati u budućnosti. Jasan je stav srbijanske vlade da ona nije za referendum, što je premijer Vučić javno i rekao. Važno je naglasiti da je to stav Srbije koja poštuje BiH i entitete, ali ne i ideju o referendumu.

Koliko se u običnom narodu "primila" Vučićeva podrška Srebrenici?

- Srebrenica je posebna priča za BiH i za Srbiju. Posebno mi je zadovoljstvo istaći da je Srebrenica bila uspješna priča i prije dolaska premijera Vučića, zahvaljujući svojim lokalnim liderima. Ćamil Duraković, iz reda bošnjačkog naroda, sadašnji načelnik opštine Srebrenica, bio je tokom rata izbeglica u SAD, koji se vratio poslije rata, postao prvo zamjenik, onda od 2012. godine i načelnik opštine. Njegova zamjenica je Biljana Rakić, iz reda srpskog naroda, članica je SDS-a i oni zajedno rade konkretne stvari u korist svojih sugrađana.

Situacija nije tako pozitivna u drugim mestima u BiH, ali u Srebrenici oni su snage koncentrisali na budućnost, prosperitet i ekonomski razvoj. Veoma je važno što je premijer Vučić, posle posjete u julu, takođe bio i 11. novembra na Investiciono-razvojnoj konferenciji u Srebrenici. Donacija Srbije je odličan pokazatelj konkretnih interesa Srbije da doprinese boljem životu u Srebrenici.

Kakav je danas značaj Dejtonskog sporazuma i kako vidite činjenicu da se on uporno različito tumači? Čak je i originalni dokument izgubljen.

- Svi znaju sadržaj teksta potpisanog u Parizu 14. decembra 1995. godine. Ustav BiH je sastavni dio Dejtonskog sporazuma. Važno je naglasiti da se on, kao i drugi demokratski ustavi, može promijeniti amandmanima uz pregovore i puno političke volje. Još 2006. godine bio je pokušaj da se promijeni Ustav, da se umjesto tročlanog Predsjedništva BiH bira jedan predsjednik, ali je nažalost ta inicijativa propala. Ustav garantuje Republiku Srpsku, Federaciju BiH i Brčko distrikt kao stalne kategorije u BiH. Niko ne prijeti Republici Srpskoj, niti joj može prijetiti. Isto važi i za Federaciju BiH i Brčko distrikt. Naravno, na putu ka EU Ustav će se mijenjati. Prijmera radi, Bugarska je, kažu, na svom putu pridruživanja EU, mijenjala svoj ustav više od 80 puta.

Naredne godine očekuju se presude Mladiću i Karadžiću. Očekujete li bilo kakve negativne posljedice u BiH?

- Ne želim spekulisati kakve će biti presude. Jasno je da 20 i više godina poslije rata treba da postoji pravda za sve žrtve u BiH. Smatram da je izuzetno važno što će tužilac Bramerc sa svojim kolegama završiti i te slučajeve. Mislim da reakcije neće biti od velikog značaja.

OSCE u BiH djeluje vrlo aktivno?

- Misija OEBS-a je veoma aktivna širom BiH. Posebno nam je važno što sada imamo deset kancelarija i što blisko sarađujemo sa lokalnim zajednicama.

Nažalost, u javnosti se prečesto vidi samo komunikacija sa političarima i u većim gradovima, ali je rad Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini posebno aktivan i uspešan na lokalnom nivou. Na primjer, ja sam skoro posjetio Osnovnu školu u Bosanskom Grahovu koje se nalazi nedaleko od naše terenske kancelarije u Drvaru. Bosansko Grahovo je bilo gotovo uništeno u sukobima tokom rata i zajednica se teško oporavljala u godinama nakon rata.

Ipak,život u Grahovu se nastavlja, djeca uče, idu svaki dan u školu. I u zaista teškim uslovima, djeca i roditelji imaju nadu u bolju budućnost. Problem je što takve zajednice kao što je, na primjer, Bosansko Grahovo ne uživaju dovoljno pažnje međunarodne zajednice ni visokih političkih lidera. Lokalni političari svakako vode računa o svojim zajednicama, ali one zahtijevaju više pažnje svih nas. Možemo pomoći svojim iskustvom i stručnošću, kojima Misija OSCE-a zaista raspolaže na svim nivoima. Sve politike su lokalne - od borbe protiv nasilnog ekstremizma do ljudskih prava – rekao je ambasador Džonatan Mur za Danas.