Umjesto da zaštite građane BiH, Inzko, politika i vjerske zajednice traže zaštitu za sebe

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana dr. Zijad Bećirović u intervjuu za novinsku agenciju Patria odgovorio je na pitanja vezana za najnovija događanja koja potresaju bh. političku scenu.

PATRIA: Jesmo li mi u stanju da se suočimo sa tužbama protiv političkih lidera ili bolje reći krupnih riba?

BEĆIROVIĆ: BiH je još uvijek nestabilna država, ugrožena prije svega velikodržavnim konceptima susjednih država i inertnom međunarodnom politikom Zapadnih država, prije svega EU. U takvom nedefiniranom stanju sve je upitno, počevši od opstanka države,  koji se svakodnevno ugrožava, te se onda može očekivati, da se unutar sistema države dešavaju isto tako svakodnevni izazovi.

Od potpisa Daytonskog mirovnog sporazuma permanentna su unutrašnja politička i kriminalna dešavanja, koja su u ogromnom broju doživjela i sudska procesuiranja tzv. najviših nivoa vlasti, počevši od odgovornosti za ratne zločine do krupnih kriminalnih i finansijskih afera. Tako da ne vidim ništa novo što se već nije desilo odnosno dešava i što će se dešavati u BiH.

PATRIA: Do sada smo optuživali Čovića, a onda je oslobođen. Suđeno je Džaferoviću a onda je oslobođen. Suđeno je mnogim rukovodiocima, ali nije bilo presuda. Danas imamo slučaj uništenja dvije banke, Bobar i Banke Srpske. Očekujete li da su Tužilaštvo i Sud sada konačno podvukli crtu, i da počinju raditi svoj posao kako treba?

BEĆIROVIĆ: Kao što sam naveo, ukupna kriza na međunarodnom planu i na najvišem  državnom i političkom u Bosni i Hercegovini nivou se reflektira na sve segmente društva. Ne možete očekivati da se takva situacija ne reflektira i na istražno-tužilačko-pravosudne organe. Ne postoji na svijetu uspješno pravosuđe iza kojeg ne stoji jaka i stabilna država, odnosno vlast te države. To je iluzija.

Sve dok  se  država BiH ne stabilizira uzaludno je očekivati i stabilni pravosudni sistem. Naravno, ovdje se mislim da država mora osigurati optimalne  uslove  za pravosuđe, počevši od finansijske podrške do neovisnosti u radu. U državi u kojoj specijalna policija pljačka međunarodne banke „u po bijela dana“, nema nezavisnih istraga, niti nezavisnog pravosuđa. Sve je do politike, kako domaće,  tako i međunarodne imajući u vidu položaj BiH, jer se nalazi pod međunarodnom supervizijom. U državi koja je prije izvjesnog vremena političko-obavještajnim vratolomijama oslobodila odgovornosti Milorada Dodika (SNSD) i Zlatka Lagumdžiju (SDP), sve je moguće.

PATRIA: Tužilaštvo tvrdi da je Bakir Dautbašić uhapšen jer je navodno utjecao na svjedoka, tražio od njega da u predmetu koji se vodi protiv Nasera Keljmendija na Kosovu ne spominje lidera SBB-a Fahrudina Radončića. Nastoje li sada proširivanjem istrage i na Radončića ali i druge, Tužilaštvo i Sud BiH vratiti možda kredibilitet koji su, očito, posljednjih godina izgubili?

BEĆIROVIĆ: Teško je pričati o konkretni slučajevima i navodnim kredibilitetima upravo zbog neizvjesnog političkog stanja u BiH i inertnosti međunarodne zajednice, posebno nakon javnog uplitanja Rusije u dešavanja u BiH i regionu. U prethodnim odgovorima sam upravo i naveo činjenicu da  ovakve  situacije nisu nove u BiH i da je i ranije bilo procesa koji su izazivali pozornost domaće i međunarodne javnosti. Neka svako radi svoj posao. Tužilaštvo i Sud svoj  posao, a politika svoj. Koliko sam shvatio svi imaju interes da se aktuelni slučajevi završe na profesionalan i zakonit način.

PATRIA: Konačno, ključno pitanje, mogu li lider, na prvom mjestu Izetbegović, Radončić, Čović i Dodik,  nakon pokušaja rada pravosuđa destabilizirati državu, spašavajući vlastiti kožu?

BEĆIROVIĆ: Ne može se nešto destabilizirati, što je već u dobroj mjeri destabilizirano. Vidite da i visoki predstavnik Valentin Inzko (OHR) „spašava svoju kožu“, pozivajući se na istražne organe da rade svoj posao, a u povodu prijetnji smrću,  koje je navodno dobio iz Republike Srpske.

Upravo je primjer Inzka najbolji pokazatelj stanja u BiH. Upravo je međunarodna zajednica došla u poziciju, da se njenim najvišim predstavnicima prijeti smrću. Sve me podsjeća na ratni period kad su Mladićeve i Karadžićeve falange hapsile i vezivale za  ulične bandere pripadnike mirovne misije UN-a. Sve je postavljeno naopačke. Od onih kojih treba očekivati zaštitu i funkcioniranje države BiH, oni upravo traže zaštitu za sebe.

Šta tek može očekivati građanin BiH kada  visoki predstavnik Valentin Inzko i OHR traže zaštitu. Tako slično se ponaša i politika, ali  i vjerske zajednice u BiH. Traže zaštitu svojih interesa, a formalno i suštinski upravo navedeni sistemi moraju pružiti i biti u funkciji zaštite građana BiH te biti nosioci stabiliziranja stanja u BiH, zajedno sa međunarodnom zajednicom.