Novo zaduženje od 900 miliona znači potpun krah politike u BiH

Bosna i Hercegovina zadužit će se kod MMF-a za 900 miliona maraka, to je bila neka vrsta zaključka sa sastanka entitetskih premijera Fadila Novalića i Željke Crvijanović i državnog premijera Denisa Zvizdića u Banja Luci. Oni su priznali da u definisali zajedničku platformu za pregovore MMF-om i Svjetskom bankom.

Ta se vrsta kredita odobrava državama koje su spremne na duboke strukturalne reforme i otklonjanje uzroka fiskalne nestabilnosti. Te su zemlje u velikom spoljnotrgovinskom deficitu i imaju problem birokratskog balasta”.

Krediti sa strogom ucjenom

BiH bi kredit od MMF od 900 miliona maraka vraćala 12 godina. Nema više ni grejs perioda, niti totalno niskih kamata. Uporedo sa povlačenjem kredita tokom tri naredne godine, vlasti u BiH moraju krenuti u 24 reforme, kojim bi trajno otklonile uzroke stalnog budžetskog deficita.

Problem BiH je što nikad nije uspjela da pokrije spoljnotrgovinski deficit. Na drugoj strani, država se zaduživala po 600 miliona maraka da bi održala golemi birokratski aparat u životu. Taj je aparat jeo bilo kakvu pomisao na otvaranje proizvodnih radnih mjesta. BiH je imala relativno mali dug prema BDP, ali se njegova vrijednost stalno smanjivala, a dug konstantno povećavao. Država BiH danas nema tačne podatke o BDP-u, pa ni o njenom stvarnom dugu. Republika Srpska se godinama enormno zaduživala obveznicama i u komercijalnim bankama, te posebno bilateralno od Srbije i Ruske Federacije, pa niko ne zna njenu stvarnu zaduženost.    

Problem BiH nije samo 540 hiljada nezaposlenih, nego broj i struktura 740 hiljada zaposlenih.  Od toga je najmanje 30 hiljada prekomjernog administrativnog balasta i pretpanosti javnih preduzeća. Republika Hrvatska, koja ima približan broj stanovnika ima oko 1,3 miliona zaposlenih. 

Federacija loše, Republika Srpska na umoru

Nikada državni lideri nisu željeli pristupiti reformi javne uprave. Oni su svake godine gomilali administraciju i trpali ljude u javna preduzeća, praveći tako glasačku mašinu za svake izbore. Klijentelizam je vukao državu u ponor. Pri Vijeću ministara djelovao je Ured koordinatiora za reformu javne uprave, koji je kratko vrijeme vodila Semiha Borovac iz SDA. Ured je sačinio, a vlade na svim razinama 2006. godine usvojile državnu Strategiju reforme javne uprave. Evropljani su nudili novac za Fond za reformu javne uprave u BiH. Racionalna javna uprava bila je prvi uvjet spremnosti BiH za evropske integracije. Ali, nije se imalo ni šta koorodinirati, jer entiteti, distrikt i Vijeće ministara nisu ništa uradili na tom planu.

Nedavno smo saznali da SDA ipak želi prodati BH Telecom.To je bio znak da su vlastodršci postali svjesni dubine krize u kojoj se nalazi Federacija.

Slom bankarskog sisterma RS-a zaljuljao je dijelom čak i monetarnu stabilnost. Manji entitet je na prosjačkom štapu. Sad pljačka sdržavne fondove dok svi mudro šute. Niko ne zna koliko će taj bankarski slom koštati. Pravo je čudo da se ne povlači pitanje odgovornosti lidera RS-a, jer je upravo njihova politička samovolja dovela do takvih užasa.       

Ovih 900 miliona KM su posljednja prilika da se država oslobodi administrativnog balasta, koji je već odavno počeo da jede zdravi dio privrede.

Jasno je da će takva reforma značiti potpun krah samožive politike koju smo do sada imali.