Generalica Giselle M. Wilz: Politički konsenzus i ispunjenje tehničkih uslova će „otključati“ MAP

20. januara 2016. godine, NATO Štab Sarajevo obilježio je 20. godišnjicu misije u Bosni i Hercegovini. Na skupu povodom godišnjice, komandant NATO-a, brigadna generalica američke vojske Giselle Wilz kazala je, između ostalog, da je „Bosna i Hercegovina na dobrom putu ka euroatlantskim integracijama".

Bh. mediji već duže vrijeme izvještavaju o nedostatku političkog konsenzusa među bh. političarima o pristupanju Bosne i Hercegovine NATO Savezu kao glavnom kamenu spoticanja u ovom dugom i zahtjevnom procesu.

Reforma odbrane podrazumijeva stvaranje jedinstvene odbrambene organizacije i vojne sile u Bosni i Hercegovini pod punom funkcionalnom komandom i kontrolom na državnom nivou, kao i restrukturiranje Oružanih snaga Bosne i Hercegovine u cilju ispunjenja kriterija NATO Saveza, što bi olakšalo integraciju Bosne i Hercegovine u euroatlantske procese i organizacije, kao što su Partnerstvo za mir, NATO i EU.

Brigadni general Giselle M. Wilz preuzela je dužnost komandantice i više vojne predstavnice NATO Štaba Sarajevo u junu 2015. godine. Njena glavna uloga je savjetovanje bh. vlasti o reformi odbrambenog i sigurnosnog sektora, kao i komanda nad NATO snagama u Bosni i Hercegovini.

Naš razgovor je bio prilika da se procijeni napredak NATO-a u BiH u odnosu na njegovu važnu ulogu u implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma, rezultati postignuti u oblasti reforme odbrane koja je još uvijek u toku kao ključni prioritet NATO-a u Bosni i Hercegovini, i sve prepreke na koje nailaze u tom procesu.

PATRIA: Destinacija NATO: Reforma odbrane u Bosni i Hercegovini, 2003-13., izvještaj objavljen 2013. godine, navodi da je reforma odbrane „uspješnija od bilo koje druge reforme u BiH˝. Da li se slažete sa ovom konstatacijom? Koji je, po vama, najvažniji rezultat ove reforme?

Wilz: Slažem se, ali moje mišljenje temelji se na činjenici da radim u sektoru odbrane. Mislim da su neki od najvećih uspjeha oni postignuti ranije: značajna reforma odbrambeno-sigurnosnog sektora, stvaranje Ministarstva odbrane BiH i Oružanih snaga BiH. To je bio nevjerovatan uspjeh. Mnogi su mislili da se to nikada neće desiti. A desilo se. Dakle, posmatrajući samo iz te perspektive, ta reformska inicijativa je jedan od najvećih uspjeha. Ali, još uvijek predstoji puno posla jer svaki put kada napravite vojsku od onoga što je u suštini bilo 3 - 2 - 1, preostaje niz procesa i standardizacija koji se trebaju realizovati iz perspektive reforme. To mora biti transparentan i sveobuhvatan proces, bilo da se radi o pregledu odbrane u kontekstu veličine vaših oružanih snaga ili o tome kako ćete vršiti popunu ljudstvom, kako ćete ih opremiti ili kako ćete osigurati da se svi ti procesi odvijaju pod demokratskom kontrolom izabranih zvaničnika. Dakle, još uvijek ima mnogo posla da se uradi, ali do sada je to vjerojatno jedna od najuspješnijih priča u pogledu reforme.

PATRIA: Da li je proces reforme odbrane završen? Ako nije, šta još preostaje da se uradi?

Wilz: Iako je iza nas dug put, rekla bih da smo još uvijek u ranoj fazi. Pritom ne želim da se zanemare dosadašnji uspjesi. Ali, kada je u pitanju istinska reforma strukture i sposobnosti – a ovdje govorim o pregledu odbrane – veličini Oružanih snaga, njihovoj sposobnosti, šta je BiH potrebno da osigura sigurnost svojim građanima – iz te prespektive na ovim reformama moramo i dalje raditi. A NATO i PfP obuhvataju više od samog vojnog akspekta. Kada govorimo o Akcionom planu za članstvo u NATO-u (MAP), ono na šta zapravo mislimo je mapa puta koja osigurava sve reforme i transparentnost u svim ministarstvima, ne samo u Ministarstvu odbrane nego u svim, kako bi se ispunili uslovi koje bi svako demokratsko društvo trebalo da želi da ispuni. Dakle, predstoji mnogo više posla, ali smo napravili veliki napredak.

PATRIA: Pristupanje Bosne i Hercegovine NATO Savezu trebalo bi dovesti do jačanja stabilnosti i sigurnosti države, ali i u regionu kada se i ostale zemlje Balkana integrišu u NATO. Kraj 2015. godine bio je u znaku velikih naslova u evropskim medijima o prijetnji još jednim ratom na Balkanu. Bez obzira na valjanost takvih procjena, da li smatrate da bi ulazak u NATO zemalja Balkana stavio tačku na ovakve 'sezonske' prijetnje miru?

Wilz: Da, smatram. U pitanju je zdrav razum. Radi se o snazi zbog reda veličine i snazi Saveza u pogledu dogovora članica kada postanu dio NATO-a. To je šire od pukog vojnog aspekta. Radi se o mogućnosti da posegnete za diplomatskom stranom, radi se i o demokratiji i vladavini prava. Dakle, ako imate demokratske vrijednosti i vladavinu prava, kao i ujedinjeni savez koji kaže da će se pobrinuti za mir i sigurnost, onda je prirodno da će to stvoriti više stabilnosti. Zato građani trebaju znati da je to pitanje prevazilazi samo vojni aspekt. Postoji milion drugih prednosti, ali ona najznačajnija je da osigura građanima BiH da zajedno žive, rade i ostvaruju prosperitet. I to je ono što NATO savez znači za bilo koju zemlju. Međutim, reći ću vam da, isto tako, i samo provođenje reformi i praćenje mape puta mogu  stvoriti sigurnost jer zemlja postaje transparentnija, stvara se veći pritisak na politički sistem da se osigura da oni rade svoj posao. Dakle, već u samom procesu reformi možete stvoriti sigurnost samu po sebi.

PATRIA: BiH zvaničnici često pominju ulazak BiH u NATO-u kao jedan od glavnih prioriteta za zemlju. Da li je to samo deklarativno ili su takve izjave podržane  konkretnim i pravovremenim djelovanjem? S tim na umu, da li ste zadovoljni stepenom saradnje sa predstavnicima bh. vlasti?

Wilz: Mislim da je saradnja zapravo dobra. Odnos između mog Savjetodavnog tima i Ministarstva odbrane zasnovan je na povjerenju. Postoji mnogo ljudi na srednjem operativnom nivou koji samo žele uspjeh i rade sve što je potrebno, ali taj posao je ponekad usporen zbog nedostatka konsenzusa političkih stranaka. Ali ljudi i ličnosti su se promijenile, a s tim i dijalog. Tako da nemate potpuno isti konsenzus koji ste imali kada je BiH ušla u PfP, ali imate to da se svi slažu da je MAP - Akcioni plan za članstvo – dobar. Bez obzira da li BiH želi da ikada postane punopravna članica NATO-a ili samo kredibilan partner. Dakle, sada svi to govore naglas. Problem je u tome što je politički proces i dalje težak, i on usporava napredak da se bar aktivira MAP. Ali iz perspektive saradnje, posao koji se radi jako je dobar.

PATRIA: Kada ste govorili o ˝političkim problemima˝, da li ste mislili na nepostojanje političkog konsenzusa u pogledu pristupanja BiH NATO Savezu?

Wilz: Da, u pitanju je nedostatak konsenzusa. Čak i kada čujemo stranke kako govore  pridružićemo se NATO Savezu ako to Srbija uradi – ono što Srbija radi u pogledu svog partnerstva sa NATO-om je odnos koji je na visokom nivou, profesionalan i predan. Srbija ulaže vrijeme i resurse u značajne reforme i obaveze koje proizilaze iz reforme odbrane i širih demokratskih procesa, a integracijski proces ka NATO-u se zapravo na to svodi. I tu je ta vrijednost integracijskog procesa za sve građane Bosne i Hercegovine.

PATRIA: Kada je u pitanju proces uknjižbe nepokretne imovine, što je jedan od uvjeta za aktiviranje MAP-a, BiH nije niti na pola puta. Ipak, da li ste optimista da će BiH privesti kraju ovaj zadatak u nekom razumnom roku? Kakav savjet po tom pitanju možete uputiti relevantnim zvaničnicima?

Wilz: Aktiviranje MAP-a je malo komplikovanije nego što bilo ko želi reći jer treba uraditi jako puno tehničkih stvari. Puno toga se i radi, ponovo kažem na operativnom nivou. I vjerujemo da se to može završiti. Vjerujemo da ako postoji politička volja, politički konsenzus, BiH bi trebala biti u stanju ispuniti tehničke uslove i odblokirati MAP. Proces uknjižbe nepokretne vojne imovine u Republici Srpskoj je trenutno na čekanju zbog neriješenog predmeta na sudu u Han Pijesku, a nadamo se pozitivnom ishodu. Ja sam optimista jer vjerujem da se dovoljno dobro radi i da dovoljno ljudi brine o tome, te da će na koncu ljudi reći da je MAP dobra stvar za ovu zemlju. Danas ne treba brinuti o pristupanju NATO Savezu, treba brinuti o mapi puta i reformama vezanim za tu mapu puta koje trebaju provesti sva ministartsva, a koje bi trebale imati uticaja na cjelokupno bosanskohercegovačko društvo.

PATRIA: Sigurnost je sve veći problem u BiH – bar se radi o opštem uvjerenju. Da li se vaša procjena sadašnje situacije slaže s takvim tvrdnjama? Šta bi ulazak u NATO donio BiH u pogledu sigurnosti?

Wilz: Ne postoji niti jedna zemlja na svijetu koja nema problema vezano za sigurnost - zato što se radi o globalnom problemu, a on se razlikuje od zemlje do zemlje. Ovdje ne govorimo samo o odbrambenom sektoru, nego cjelokupnom sigurnosnom aparatu. Radi se o agencijama za provođenje zakona, kontroli granica, političkoj volji i pravosudnom sistemu... Vjerujem da policijske snage svakim danom postaju sve profesionalnije, SIPA postaje profesionalnija svakim danom, kao i Granična policija i Oružane snage BiH. Pogledajte Sjedinjene Američke Države ili zemlje zapadne Evrope ili  bilo koje drugo mjesto na svijetu – i tamo i dalje postoje sigurnosni problemi jer su se prijetnje promijenile. Vi i dalje gradite sistem u ovoj zemlji i neophodno je napraviti dodatne reforme. Ali ne bih rekla da je sigurnosna situacija ovdje krhkija nego u nekim drugim zemljama aspirantima.

PATRIA: Vjerujete li da su građani dovoljno informirani o važnosti i prednostima pristupanja BiH NATO Savezu? Šta NATO Štab Sarajevo čini u tom pogledu? Šta bi trebale bh. vlasti činiti u tom pogledu?

Wilz: Ne mislim da su građani informisani, a dio razloga je da u novinama i u vijestima ima puno svega ostalog. Kontinuirane političke predstave i ostalo... Međutim, to se značajno ne razlikuje od SAD u ovom trenutku – ako uključite CNN, sve što vidite su predsjedničke izborne debate, tako da mi je teško saznati čak i šta se događa u SAD-u, ako gledam samo vijesti. Dakle, u tome je dio problema. Ne fokusiramo se na stvari koje su zaista važne ljudima. Ipak, mislim da, kada počnete raditi na reformama, kada počnete govori o vladavini prava i svemu onome što zemlja treba da uradi kako bi osigurala ulazak u EU i NATO, stanovništvu će sve to početi bivati jasnije. Javno se obraćam kad god sam u prilici, volim se obraćati i govoriti na univerzitetima, voljela bih da mogu učiniti više od toga... Ne radi se o meni i mojim porukama da je „NATO najbolja stvar˝,  građani ove države treba da odluče šta je najbolje za njih i za ovu zemlju. To je suština. Sve što kažem je da je odgovornost svakog građanina da bude informisan, pritom ne mislim na dnevne novinske vijesti, radi se o samoobrazovanju, radi se o postavljanju teških pitanja, radi se o tome da se zainteresujete šta je to NATO. Sama ne mogu utjecati na razmišljanje svih građana Bosne i Hercegovine. Ali, oni se mogu obrazovati, da ne uzimaju sve zdravo za gotovo i da pogledaju malo dublje. Imate odlične odnose sa ljudima u drugim državama... Porodice su velike... Zainteresujte se šta su njima NATO i EU donijeli. Pogledajte vaše susjede. Dakle, NATO nema vodeću ulogu u prenošenju te poruke – to je odluka na državnom nivou i odgovornost je vaše države da informiše svoje građane. Ali, radimo sve što možemo da pružimo podršku. To radi i Ambasada Velike Britanije, kao NATO kontakt ambasada, i zajedno nastojimo promovisati NATO putem educiranja ljudi o NATO-u i o tome šta NATO može učiniti za vas. Vojela bih kad bih mogla učiniti više, ali ove aktivnosti nisu dio mog primarnog mandata. One bi trebala postati odgovornost države, a mi potičemo domaće institucije da nastave ulagati napore u ovom smislu.

PATRIA: Bosna i Hercegovina je u ponedjeljak 15. februara službeno podnijela zahtjev za ulazak u EU. Javnost je podijeljena - neki tvrde da BiH još nije ispunila potrebne uslove, da se radi o preuranjenom potezu; drugi kažu da u svakom slučaju treba napraviti korak i onda vidjeti šta će se desiti. Ako posmatramo aplikaciju za pristupanje EU u kontekstu i u vezi sa pripremama za pristupanje NATO-u, da li mislite da je to bio dobar i pravovremen potez?

Wilz: To pitanje je vjerojatno bolje postaviti nekome ko bolje zna šta je sve potrebno da biste postali dio EU ili nekome ko je ovdje već duže vremena, da vidimo korake i unaprijed i unazad, ali često kažem ljudima da je teško pojesti cijelu jabuku odjedanput – treba jesti male zalogaje. Građani ove zemlje trebaju znati da se njihova zemlja kreće naprijed. I mnogo puta, samo na osnovu volje građana koji žele da stvarnost postane demokratičnija, reformiranija, te stvari mogu biti vrlo pozitivne. Utoliko se nadam da će aplikacija biti prihvaćena i da će ljudi shvatiti da posao nije završen. Aplikacija znači početak rada na tim obavezama, kao što je slučaj i sa Akcionim planom za članstvo u NATO-u. Posao počinje tek tada! Konkretno za NATO, BiH je veoma cijenjen partner, učestvuje u mirovnim operacijama pod vođstvom NATO-a i postaje dio šireg sigurnosnog kišobrana. Ali, kada govorimo o MAP-u to tiče se cijele zemlje, a ne samo Oružanih snaga. Ako pogledate aplikaciju za EU, tu se radi o cijelom spektru svih institucija u BiH. Tako da mislim da to može biti vrlo pozitivno. To može biti znak građanima ove zemlje da se Bosna i Hercegovina kreće naprijed.