Euro u padu, “švicarci” pred novim udarom

Nedavna izjava člana Izvršnog odbora ECB-a Benoa Kerea da nisu samo niske kamatne stope problem banaka u Evropi nego i nekvalitetni krediti i nedostatak konsolidacije bankarskog sektora, otkrila je da će se Evropa suočiti sa ozbiljnim problemima u finansijskom sektoru, piše Patria. 

Mario Draghi, predsjednik Evropske centralne banke, vjerovatno će sutra, nakon sastanka Izvršnog vijeća ECB-a najaviti nove mjere ekonomske politike. Ovaj skup Izvršnog odbora ECB-a je i zakazao raspravu o problemima monetarne politike. Rasprava o monetarnoj politici će se obnoviti već nakon šest sedam dana, u sljedeću srijedu i četvrtak.   

Euro i dolar uskoro u nivou

Dakle, već ove sedmice je na programu redovni sastanak Vijeća guvernera ECB-a, na kojem se očekuje objava mjera za podsticaj ekonomskog rasta. Te bi mjere dovele do slabljenja eura, pa treba očekivati snažniju intervenciju Evropske centralne banke.

Evropa mora donijeti ozbiljne dugoročne mjere, jer se zbog stalnog pada cijena proizvoda suočava sa problemom deflacije. Istovremeno, prisiljena je potaknuti privredni rast. Kamatne stope na depozite će se još niže spustiti. Slabljenje eura će se zasigurno nastaviti, nakon ovoga skupa vjerovatno i nešto drastičnije, kako bi se suzbio uvoz, a potakao izvoz iz evropskih zemalja. Plate evropskih građana bi očekivano porasle, jednako kao i cijene proizvoda.

Euro će pasti u odnosu na druge valute, prije svega u odnosu na američki dolar, britansku funtu i japanski jen. Evropska valuta, trenutno jača za oko 10 posto od dolara, mogla bi uskoro početi slabiti i doći na nivo sa dolarom. 

Kapital preskup u BiH, a prejeftin u Evropi

U slučaju očekivane odluke ECB-a, pitanje je trenutka kada će švicarski franak opet “pobjesniti” u odnosu na euro. I eto vraćanja surove valutne klauzule i novih nevolja za naše svakako unesrećene dužnike u švicarskim francima.       

Treba reći da se ogroman novac iz BiH čuva po evropskim bankama sa negativnom stopom od gotovo -0,4 posto. Naravno da je apsurdno gubiti novac, dok ovdje nažalost, kamate na kapital i dalje rastu. Neracionalno ponašanje prema ovim kursnim promjenama BiH previše košta. Država, javna preduzeća i građani Bosne i Hercegovine i dalje čuvaju ogromna sredstva, negdje oko 10 milijardi eura u evropskim bankama i time gube ozbiljna sredstva. U isto vrijeme u državi filijale evropskih banaka nude preskup kapital, pa su i strane investicije misaona imenica, jednako kao i razvoj, piše Patria.