Glasanje za parlamente susjednih država: Nekoliko stotina Srba i desetine hiljada Hrvata

Mnogi se danas pitaju zašto u BiH desetine hiljada Hrvata glasa za predstavnike u Saboru. No, samo 688 Srba je iz BiH glasalo na izborima u Srbiji. Naravno, Dodik je uz Vučića na brojnim predizbornim skupovima, a u BiH već godinama priča o samostalnosti RS.

Na području Bosne i Hercegovine živi oko 264 hiljade hrvatskih državljana s pravom glasa u susjednoj Hrvatskoj. Po ovome hrvatski nacionalizam je opasniji od srpskog.

Ako se površno pogleda, stanje stanje sa glasanjem i jeste paradoksalno. Hrvati u BiH glasaju i utječu na politiku u susjednoj državi? Od 1991.do 2000. godine preko 1,1 milion osoba rođenih u BiH su se izjasnili kao Hrvati.

Dvostruka konstitutivnost bh. Hrvata

Različito se može tumačiti to masovno glasanje Hrvata iz BiH za Sabor. Činjenica je da su do sada bh. Hrvati odlučili nekoliko pobjednika izbora za Sabor, pa čak i prošle izbore za predsjednika Hrvatske. Oni će vam uvijek reći da glasajući kao dijaspora iz BiH time priznaju domovinu BiH.

Nažalost, jedini u svijetu posjeduju dva biračka prava u dvije države, te biraju svoje predstavnike u dva državna parlamenta. Dragan Čović je na predizbornom skupu Kolinde Grabar Kitarović rekao da nemaju dva nego jedan HDZ. Naravno da se država BiH mora upitati: Zašto Hrvati glasaju u školama ili na drugim neslužbenim mjestima, ako bi kao dijaspora morali glasati samo u konzulatima i Ambasadi R Hrvatske? Ili ključno: Kad će neko postaviti pred Ustavnim sudom BiH ili sudom u Strazburu pitanje dvostruke konstitutivnosti bh. Hrvata?   

Bh. Hrvati uglavnom dobiju tri mjesta za dijasporu, dok ostatak dijaspore, koji šalje Hrvatskoj 1,1 milijardu eura godišnje, uglavnom ostaje bez adekvatnog predstavljanja u Saboru.

Zašto bi nacionalno samo Hrvati mogli glasati za Sabor R Hrvatske? Ako se tvrdi da je oko 50 hiljada Bošnjaka samo iz Cazinske krajine primilo državljanstvo Hrvatske, zašto ne bi imali i biračko pravo u susjednoj državi? Mnogi smatraju da je u ovim dvostrukim konstitutivnim pravima i odgovor zašto je Hrvata sve manje u BiH.

Dosipanje soli u more

Nasuprot Hrvatima iz dijaspore, srpska dijaspora već godinama traži 10 mjesta u Skupštini Republike Srbije, jer Srbiji godišnje u vidu doznaka šalje 5 milijardi dolara.

Srbija ne smije forsirati sunarodnjake iz RS-a u odnosu na pravu dijasporu i zbog ove enormne finansijske injekcije. Ipak, u ovoj glasačkoj „skromnosti“ u odnosu na bh. Hrvate ima i realnosti.

Srbija tim odnosom priznaje konstitutivnost koju su sa Dejtonskim sporazumom dobili Srbi iz Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine. Srbi u BiH imaju apsolutna kolektivna prava, pa je bilo kakvo talasanje nepotreban hod po ivici.

Glasačko pravo je uvijek uzajamno, pa je pitanje šta ako bi BiH tražila prava svojih sunarodnjaka iz Srbije. U BiH ima oko 200 hiljada građana koji su porijeklom iz Sandžaka.

Recimo, ako bi Srbi iz RS htjeli uzeti prava koja su za sebe uzeli Hrvati, to bi otvorilo neke druge mogućnosti. Naime, i sandžačka dijaspora u BiH bi mogla glasati u Srbiji.

A ako bi oni iz Sandžaka glasali u BiH, ta mogućnost bi dovela do tektonskih poremećaja na brojnost i stanje svakako vidljive bošnjačke većine u Bosni i Hercegovini. I još jedan paradoks.

Bh. Hrvati uvijek favoriziraju desnicu, pa predizborne ankete određuje njihovu brojnost na izborima u BiH. Nasuprot tome, Srbija uvijek nadmoćno bira desnicu. Glasanje bh. Srba bilo bi dosipanje soli u more.