Euro pao, ali ne drastično: Evropska strategija smanjenja uvoza i jačanja izvoza važi i za BiH

Mario Draghi, predsjednik Evropske centralne banke, danas je, nakon više sastanka Izvršnog vijeća ECB-a, najavio nove mjere ekonomske politike. I  na ovom skupu govoreno je o monetarnoj politici u službi razvoja Evropske unije. Predsjednik ECB-a objavio je da će kamatna stopa za glavne operacije refinansiranja Eurosistema biti smanjena na nulu, piše Patria.

Kamatna stopa na kredite će biti smanjena na 0,25 posto, a depozite na -0,40 posto. Povećat će se mjesečno ubrizgavanje u bankarski sektor sa 60 na 80 milijardi eura počevši od aprila, da bi se zaštitilo dodatno slabljenje eura u odnosu na ostale valute. 

Bankarski sektor se mora konsolidovati

Novinarska pitanja, nakon konferencije predsjednika Draghija, odnosila su se na ukupan paket reformi i na mogućnost normalnog poslovanja banaka pri ovako negativnim kamatama za deponente. Pretpostavka je da će se smanjiti štednja banaka, te da će ljudi prebacivati novac u države izvan Evropske unije. Pitanje je samo koliko će to biti drastično ili dramatično. Predsjednik ECB-a se doticao suštine ukupnog evropskog odgovora na krizu. Banke su servis privrede i Evropa mora izaći iz krize a ne misliti samo na profite od tzv. finansijske privrede, koji su najčešće generator krize. Potvrđena je nedavna izjava jednog člana Izvršnog odbora ECB-a da nisu samo niske kamatne stope problem banaka u Evropi nego i nekvalitetni krediti i nedostatak konsolidacije bankarskog sektora.

Pa, ipak, ne radi se o drastičnom padu eura. Ovo su prve podnošljive mjere za podsticaj ekonomskog rasta. Slabljenje eura će se zasigurno nastaviti, nakon ovoga skupa kako bi se oživjela proizvodnja, suzbio uvoz, a potakao izvoz iz evropskih zemalja. Već smo najavili da bi euro do juna ove godine mogao biti u ravni sa dolarom. Euro će pasti u odnosu na druge valute, prije svega u odnosu na američki dolar, britansku funtu i japanski jen.

Nejasno stanje sa “švicarcem”

Evropa mora davati stalne odgovore na krizu i rješavati je. Nakon ovog, ne tako drastičnog pada eura, nije jasno da li će švicarski franak opet “pobjesniti”. Ako ga i bude, razlog je što Evropa želi zadržati novac na kontinentu i, praktično unutar svojih granica.         

Već smo napomenuli da se ogroman novac iz BiH čuva po evropskim bankama sa negativnom kamatnom stopom od gotovo -0,40 posto. Naravno da je apsurdno gubiti novac, dok ovdje nažalost, kamate na kapital i dalje rastu. Neracionalno ponašanje prema ovim kursnim promjenama BiH previše košta. Država, javna preduzeća i građani Bosne i Hercegovine i dalje čuvaju ogromna sredstva, negdje oko 10 milijardi eura u evropskim bankama i time gube ozbiljna sredstva. U isto vrijeme u državi filijale evropskih banaka nude preskup kapital, pa su i strane investicije misaona imenica, jednako kao i razvoj. Pitanje je šta je moguće uraditi. BAM je vezan za euro. Svojevremeno su kamate i za novac Centralne banke BiH držane na računima evropskih banaka, bile itekako povoljne. Danas bi bilo pomalo neprilično bježati iz evropskih banaka kad tamo nema dobiti. U isto vrijeme, ovo su povoljne okolnosti za bh. privredu i njene, iako male, ipak važne povoljnije okolnosti za izvoz i privredni oporavak. To je jedina pozitivna vijest i budućnost nije toliko crna.