Mostar 1995-2016: Od jedinstvenog i cjelovitog grada na Neretvi do podjela i "grada slučaja"

Poseban Aneks Dejtonskog mirovnog sporazuma tiče se Grada Mostara. Njime je definitivno ustanovljena politička budućnost grada na Neretvi-definiran je kao cjelovit i jedinstven, sa teritorijom kakvu je imao prije rata 1991. godine, te sa zajedničkom gradskom administracijom, a organiziran kroz šest multietničkih općina, piše novinska agencija Patria.

Ondašnji međunarodni upravitelj nad Mostarom, Nijemac Hans Koschnick donio je 1996. godine Prelazni statut grada. Tim statutom, Mostar je podijeljen na šest općina – po tri većinske hrvatske i tri bošnjačke.

Cilj je bio napraviti prvi korak ka prevazilaženju podjele Mostara na zapadni, većinski hrvatski i istočni, većinski bošnjački dio. Osam godina kasnije, 2004. godine visoki predstavnik Britanac Paddy Ashdownnametnuo je novi Statut.

Njime je ponovo proglasio jednu općinu, a etničke općine je pretvorio u izborne jedinice, čime je Mostar dobio posebna izborna pravila, ugrađena u Izborni zakon BiH. Tim pravilima željelo se spriječiti etničko preglasavanje, te priznavanje rezultata etničkog čišćenja počinjenog tokom agresije.

Tada su se hrvatske stranke žalile Ustavnom sudu BiH da se time krše prava Hrvata, odnosno da jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi kao nekoliko hrvatskih, jer neke od bivših bošnjačkih općina imaju svega nekoliko hiljada glasača, a jedna od hrvatskih i preko 20.000, ali daju isti broj vijećnika u Gradsko vijeće Mostara.

Nakon odluke Ustavnog suda BiH donesene krajem 2010. godine, kojom je uvažen taj argument hrvatskih stranaka, postavilo se pitanje po kojim izbornim pravilima provesti lokalne izbore u Mostar.

Ustavni sud BiH naložio je tada Parlamentarnoj skupštini BiH izmjenu Izbornog zakona BiH. Gradskom vijeću naloženo je da uskladi Statut Grada sa Ustavom BiH. Od tada pa do danas ništa se nije promijenilo. Izborni zakon BiH, kada je riječ o Mostaru ostao je isti, kao i Statut Grada.

Najjače političke stranke u Mostaru SDA i HDZ BiH nisu se ni prije 6 godina mogle dogovoriti o rješenju koje bi bilo prihvatljivo za sve.

HDZ je tada insistirao da Mostar bude jedna izborna jedinica po principu jedan glas-jedan čovjek, dok je SDA tražila uspostavu šest izbornih jedinica.

Odreagirao je tada i visoki predstavnik Valentin Inzko koji je predložio da Mostar ima tri izborne jedinice, ali za obje ove stranke on nije bio prihvatljiv.

Lokalni izbori u Mostaru zadnji put održani su 2008. godine. Trenutno, ne postoji Gradsko vijeće, a sva vlast je u rukama gradonačelnika Ljube Bešlića. Kako se bliže ovogodišnji lokalni izbori, tako se zahuktava i priča kako ih provesti u gradu na Neretvi.

SDA sada je predložila podjelu Mostara i to na dvije općine. Upravo onako kako je to nekada tražio poslijeratni HDZ predvođen Franjom Tuđmanom i Matom Bobanom. Kada su Tuđman i Boban predlagali to, SDA se grčevito borila protiv takvog prijedloga i zalagala se za jedinstven i ravnopravan Mostar. Danas su se stvari upotpunosti okrenule.

Prema sadašnjem prijedlogu SDA, Mostar bi se podijelio na dvije općine. Svaka od općina bi kontrolisala svoj teritorij, novac, i građevinske resurse. Postojao bi i formalno, po prijedlogu SDA, gradski budžet koji bi praktično bio prosti zbir općinskih budžeta te još simbolični iznos novca potreban za održavanje u životu gradske administracije.

-U okviru zakonom utvrđenog teritorija Grada Mostara uspostavljaju se dvije gradske općine. Gradska općina Stari grad nastaje i sastoji se od gradskih područja: Sjever, Stari grad, Jugoistok i Središnja zona. Gradska općina Novi grad se sastoji od gradskih područja: Zapad, Jugozapad i Jug, navodi se u prijedlogu SDA za Mostar.

Ovaj prijedlog lokalne SDA ima podršku lidera stranke Bakira Izetbegovića.

-Unutar toga formirala bi se jedinica koja bi pomogla Bošnjacima, odnosno Hrvatima da imaju dio lokalne samouprave za koji su zainteresirani koji je prihvatljiv vjerujem i HDZ-u i SDA, izjavio je Izetbegović.

Što se tiče prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH koje se odnose na Mostar, prema posljednjem prijedlogu Hrvatskog narodnog sabora, mostarski gradonačelnik bi se birao u Gradskom vijeću kao i ranije, a bile bi zadržane i postojeće izborne jedinice. Prema prijedlogu stranaka okupljenih oko HNS-a, mijenjao bi se broj mandata koje bi određene izborne jedinice davale što je, bit presude Ustavnog suda BiH koja se odnosi na izborna pravila za Grad Mostar.

Uveo bi se kompenzacijski mehanizam podjele mandata, po uzoru na izborno zakonodavstvo Federacije BiH. U Gradskom vijeću bilo bi 35 mjesta kao i do sada, a što se tiče kvota, predlaženo je minimalno tri predstavnika konstitutivnih naroda, dok bi maksimalni broj bio 17, čime bi se dobila struktura Gradskog vijeća koja otprilike odgovara strukturi stanovništva.

Prijedlozima SDA i HDZ BiH žestoko se protive SDP, Demokratska fronta i Naša stranka jer smatraju da oni vode cementiranju podjele grada, što u konačnici vodi podjeli Federacije BiH, ali i države. Za sada se SBB ne oglašava po ovom pitanju.