Karadžić u fokusu svjetskih medija: 40 godina zatvora za „bosanskog mesara“

Svi relevantni svjetski mediji su izvijestili o presudi Radovanu Karadžiću. Dugo očekivana vijest privukla je veliku pažnju i potakla sjećanja na cjelokupni opskurni kontekst Karadžićevog lika i njegove ratne uloge, piše bh. novinska agencija Patria.

Zapadni mediji su dali veliki prostor ovoj vijesti. Navodeći hronologiju i statistike smrti i patnje u BiH u svojim iscrpnim izvještajima, odali su počast žrtvama i njihovim porodicama i preživjelima.

CNN je izvjestio da je Radovan Karadžić, nadimka „bosanski mesar“ osuđen na 40 godina zatvora nakon što je proglašen krivim za genocid i druge zločine protiv čovječnosti koje su snage bosanskih Srba počinile za vrijeme bosanskog rata od 1992 – 1995.  

Sud Ujedinjenih nacija u Hagu, Nizozemska, proglasio je 70-godišnjaka krivim za genocid i masakr u Srebrenici, u kojem je više od 7.000 bosanskih muslimana, muškaraca i dječaka ubijeno od strane snaga bosanskih Srba pod njegovom komandom, navodi se u detaljnom izvještaju CNN-ovih reportera.

Karadžić, bivši lider odmetnute Srpske Republike u Bosni, političar je najvišeg ranga koji je doveden pred lice pravde zbog gorkih međuetničkih sukoba koji su eruptirali po kolapsu bivše Jugoslavije.

Tužilac Serge Brammertz je u izjavi rekao da će presuda i kazna stajati naspram kontinuiranih pokušaja da se porekne patnja hiljada ljudi i zločina  počinjenih u bivšoj Jugoslaviji.

- Trenuci poput ovih bi nas također trebali podsjetiti u bezbrojnim sukobima diljem svijeta, milioni žrtava upravo čekaju na njihovu vlastitu pravdu. Ova presuda pokazuje da je to moguće - kazao je Brammertz, a prenio CNN.

CNN je prenio i izjavu Generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Ban Ki-Moona koji je pozdravio presudu kao „historijski“ rezultat za građane bivše Jugoslavije kao i za međunarodnu pravdu, dok je UN-ov Visoki komesar za ljudska prava, Zeid Ra'ad Al Hussein izjavio da je Karadžić izložen kao „arhitekt uništenja i ubistva na masovnoj skali“.

U dugom i detaljnom izvještaju, CNN citira i Johna Dalhuisena, direktora Amnesty International za Evropu i Centralnu Aziju, koji je izjavio da su rezultati suđenja potvrdili Karadžićevu „komandnu odgovornost za najozbiljnije zločine koji su izvršeni u okviru međunarodnog prava na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata.“

U istom izvještaju CNN pominje i bivšeg komandanta vojske Ratka Mladića koji je uhapšen 2012. godine.

Mladić je optužen za genocid i ratne zločine počinjene u vrijeme sukoba. Presuda u njegovom slučaju se očekuje 2017. godine.

Citirajući glavnog suca u slučaju Karadžić, O-Gon Kwona, a u vezi sa ubistvom 8.000 lica u Srebrenici, Novinska agencija Reuters navodi da je „optuženi bio jedina osoba u Republici Srpskoj koja je imala moć da prevenira ubijanje bosanskih muslimana muškaraca“.

- Ne samo da to nije prevenirao, nego je naredio da se prebace na mjesto gdje će biti ubijeni - rekao je sudac, prenosi Reuters.

Reuters citira sudački panel kada navode da je Karadžić bio „na vrhuncu moći“ kada je bio na čelu samouređene bosanske republike Srba i vrhovni komandant njenih oružanih snaga kada su njegove trupe počinile zločine. Sudije su također navele da se 44-mjesečna opsada Sarajeva nije mogla desiti bez njegove podrške; da je počinio zločine protiv čovječnosti u pokušaju da očisti teritorije Bosne od muslimana i Hrvata, te da je namjeravao eliminisati bosanske muslimane muškarce iz grada Srebrenice, navodi se u detaljnom izvještaju Reutersa.

The New York Times navodi da je suđenje Karadžiću najznačajnije u 23-godišnjoj historiji UN-ovog suda za bivšu Jugoslaviju, i da se radi o definirajućem testu za cjelokupni sistem međunarodne pravde i ljudskih prava.

The New York Times također citira UN-ovog šefa za ljudska prava, Zeida Ra'ad al-Husseina koji je, između ostalog izjavio da „21 godinu nakon podizanja optužnice, presuda Karadžiću je snažna manifestacija nezaustavljive posvećenosti međunarodne zajednice odgovornosti“. 

The New York Times dalje navodi da, dok je Tribunal presudio mnogim manjim figurama – ratnim zločincima, do sada nikada nije optužio figuru visokog ranga kao što je to Karadžić.

Slobodan Milošević, srbijanski predsjednik čiji je ekstremni nacionalizam umnogome potakao i omogućio agresiju, umro je u martu 2006. u svojoj zatvorskoj ćeliji u Hagu prije završetka suđenja UN-ovog tribunala. Ratko Mladić koji je bio Karadžićev vojni zapovjednik tokom vojne kampanje, je na zasebnom suđenju, kaže se u izvještaju New York Times-a.

BBC je kontinuirano pratio suđenje Radovanu Karadžiću pa tako i izricanje presude. U detaljnom profilu o ratnom zločincu Radovanu Karadžiću citira i Kemala Pervanića koji je preživio koncentracioni logor:

- Karadžić je uništio našu zajednicu – trebat će mnogo generacija da se ona obnovi, naglašava Pervanić, a prenosi BBC.

BBC citira svog dopisnika koji je naveo da su politički i vojni lideri bosanskih Srba bili apsolutno otvoreni spram njihove namjere da podijele Bosnu.

Smatrali su je nelegitimnom državom i uvredom suverenitetu srbijanske nacije, navodi BBC-jev dopisnik.

Najpoznatiji britanski medij podsjeća na masovno ubistvo 8.000 muslimana, muškaraca i dječaka u roku od nekoliko dana nakon što je srpska vojska ušla u Srebrenicu. Njihova tijela su bačena u masovne grobnice.

Masakr je rezultirao odlučnom intervencijom NATO snaga predvođenih Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se oružani sukob priveo kraju avio bombardovanjem.

Britanski list The Guardian između ostalog piše da je „bosanski Srbin ratni zločinac izbjegao doživotnu kaznu za počinjeni genocid, ostavljajući u šoku preživjele žrtve i neke stručnjake“.

Ispred Tribunala bilo je veliko razočarenje što je 70-godišnji psihijatar oslobođen po tački optužnice za genocid i etničko čišćenje u gradovima i selima na početku sukoba, navodi se u analizi Guardiana.

Reporter lista The Guardian je razgovarao sa brojnim svjedocima i članovima porodica žrtava, te prenio njihove izjave.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja preživjelih i svjedoka genocida je izjavio da ovo nije finalna presuda.

- Pred nama je žalbeni postupak. Nama je važno da je ovo zabilježila historija, to što je urađeno. Želimo da ova kazna bude upozorenje svima koji razmišljaju o vršenju zločina u budućnosti. Samo istinom možemo graditi budućnost, kazao je Tahirović za The Guardian.

The Guardian je prenio i izjavu Marka Ellisa, direktora Međunarodnog udruženja advokata koja predstavlja globalni glas pravne profesije.

Kazna od 40 godina je razočaravajuća. Praksa određivanja kazni međunarodnog tribunala pati od nedostatka konzistentnosti i transparentnosti. Današnja presuda je primjer takvih praksi koje su komplikovane i nedvojbeno suviše teške da bi se prihvatile sa stanovišta žrtava. Tužilac bi trebao uložiti žalbu, rekao je Ellis, a prenio The Guardian u svom iscrpnom izvještaju o presudi Radovanu Karadžiću.

The Guardian dalje navodi da je srbijanski premijer Aleksandar Vučić odbio komentirati, a da je dan proveo na događaju kojim je obilježena 17. godišnjica bombardovanja Srbije od strane NATO-a, kojim se trebao zaustaviti rat na Kosovu.

The Guardian također prenosi Vučićevu izjavu u kojoj kaže da neće dozvoliti da presuda bude izlika za napade na bosanske Srbe. 

Britanski list Independent je u svom članku prenio dio izvještaja svog nekadašnjeg dopisnika Emme Daly koja je posjetila zgarišta Srebrenice devet mjeseci nakon masakra.

- Još uvijek me proganja ružičasta pamučna tkanina na podu školske sportske sale; vojnici su iscjepali tkaninu na trake, vezali oči desetinama muškaraca, odvezli ih kamionima do obližnje livade, pucali u njih i zakopali sve osim nekolicinu preživjelih u masovne grobnice. 9 mjeseci nakon masakra u Srebrenici, kada su snage Radovana Karadžića ubile više od 7,000 ljudi, putovala sam tim poljima smrti, užasnuta dokazima koje sam posvuda vidjela. Ostaci te iste ružičaste tkanine u blatu masovne grobnice, ljudske kosti izviruju iz trave. Rupe od metaka, krv, ostaci mozga na zidovima poljoprivrednog skladišta. Nije bilo svrhe pitati: Šta se desilo ovdje? Zato što bi oni samo rekli „ništa“. Ali kada smo pitali „Gdje ste bili kada su ubijali ove ljude?“ – dobijali smo drugačiji odgovor: „Ah, nisam bio ovdje tog dana, bio sam negdje drugo kad se to desilo.“ Trebale su godine da se Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju okupi i prezentira dokaze genocida i zločina protiv čovječnosti. Nadam se da to prate i budući gospodari rata: jednog dana pravda će doći -  poručuje Emma Daly, bivši dopisnik The Independenta za Balkan od 1994 – 1996.