Dodik knjiži državnu imovinu na entitet: Da li će Inzko staviti van snage Zakon o šumama RS

Vlada Federacije BiH uputila je u petak 27. maja u parlamentarnu proceduru Zakon o šumama FBiH, koji će, usvoji li se, naložiti da se šume na području FBiH počnu knjižiti na državu Bosnu i Hercegovinu, a ne na enitet ili kantone, kako je Vlada predlagala prije nekoliko mjeseci, piše novinska agencija Patria.

Na ovaj zakon građani FBiH čekaju već nekoliko godina. Eksperti su Vladin zakon ocijenili dobrim, istovremeno upozoravajući da on neće značiti mnogo na očuvanju teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine ukoliko se isto zakonsko rješenje ne počne primjenjivati i na području RS.

Vlasti u RS donijele su 2008. godine Zakonu o šumama RS, prema kojem se šume na području ovog bh. entiteta uknjižavaju kao vlasništvo entiteta, a ne kao vlasništvo države BiH.

Takvo što je protivustavno. Stoga bi bošnjački i hrvatski političari, koji se nalaze na funkcijama sa kojih prema Ustavu BiH mogu reagirati, morali hitno podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH, koji će zaustaviti praksu „otimanja“ državne imovine u RS.

Zakonska rješenja u RS pokušavaju očuvati nepostojeću „državnost“ Republike Srpske, što posebno u posljednje vrijeme voli isticati predsjednik manjeg entiteta Milorad Dodik.

Sama činjenica da se Zakon o šumama RS iz 2008. godine, u svojoj preambuli poziva na Ustav RS iz 1994. godine, dakle onaj prije Dejtonskog ustava, dovoljan je dokaz da se radi o zakonu koji treba poništiti.

Vlasti u RS planiraju do 2018. godine svu državnu šumu na svom području prebaciti u vlasništvo entiteta. Zakon o šumama u RS poziva se na Ustav RS koji je ovaj bh. entitet tretirao kao državu, a ne kao administrativni aranžman u sastavu suverene države Bosne i Hercegovine, nastao nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Zakon o šumama RS može biti stavljen van snage, bilo odlukom visokog predstavnika Valentina Inzka, ili pak podnošenjem apelacije Ustavnom sudu BiH.

Apelaciju Ustavnom sudu BiH na Zakon o šumama u RS može podnijeti član Predsjedništva BiH, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, predsjedavajući ili njegov zamjenik bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine BiH. Apelaciju može podnijeti i jedna četvrtina članova delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine BiH ili jedna četvrtina bilo kojeg doma zakonodavnog organa entiteta.

Uz podnošenje apelacije, upozoravaju eksperti, obavezno je potrebno tražiti i zaštitne mjere daljnje primjene Zakona o šumama RS, zbog mogućnosti daljnjeg nastanka štetnih posljedica po državnost BiH.

Sama zaštitna mjera bi zaustavila ubrzani postupak pokušaja unutarnje sukcesije Bosne i Hercegovine po administrativnim linijama međuentitetskog razgraničenja, i sasvim izvjesnog jednostranog pokušaja iz RS da oduzmu vlasništvo Bosne i Hercegovine.

Ukoliko u RS donesu zakon kao i u FBiH, to vlasti ovog bh. entiteta neće priječiti da koriste šume koje se nalaze na području RS, ali bit će bez vlasničkih prva nad tim šumskim zemljištem.