AZLP o ekskluzivitetu nekih medija: Policijski organi daju podatke pa se pravi predstava za javnost

Izvještaj Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH za 2015. godinu naći će se pred poslanicima Predstavničkog doma PS BiH na sjednici u ponedjeljak, a posebna pažnja posvećena je obradi i zaštiti podataka u policijskom sektoru, piše bh. novinska agencija Patria.

Agencija je analizirajući medijske izvještaje došla do zaključka da policijski organi čine dostupnim lične podatke medijima ili omogućavaju pristup istim protivno zakonskim odredbama, prije svega principu, koji obavezuje policijske organe kao kontrolore, da „lične podatke koje prikuplja za posebne, izričite i zakonite svrhe ne obrađuje na bilo koji način koji nije u skladu sa tom svrhom".

Iz Agencije navode da se objavljujući te podatke pravi predstava za javnost od krivičnih postupaka čime se šteti i privatnom i javnom interesu.

- Nameće se pitanje kako određeni mediji imaju ekskluzivitet da dobiju određenu informaciju i da li iza toga postoji određeni vid korupcije.

Agencija se u izvještaju posebno osvrće na snimke hapšenja osumnjičenih često i u donjem vešu, te navodi da takvi snimci ne mogu predstavljati javni interes.

- Pretresanje i hapšenje osumnjičenih predstavlja miješanje u njihovu privatnost za što policija ima ovlaštenje. Radi se o tome da uplitanje države, preko policijskih organa, u pravo na privatni život u pogledu obrade ličnih podataka mora biti zakonito.

Vгšenje policijskih ovlaštenja podrazumijeva i obradu ličnih podataka, ali to mora biti u skladu sa principima zakonite obrade ličnih podataka. To znači da se policijsko ovlaštenje primjenjuje na način koji ima najmanje štetne posljedice za nosioca podataka, to dovodi do tzv. proporcionalnosti, odnosno principa da se lični podaci obrađuju samo u obimu i mjeri koji je neophodan za ispunjenje određene svrhe.

- Nije najjasnije čiji su snimci sa hapšenja. Da li su policijski? Ako jesu nameću se mnoga pitanja, poput: koji je pravni osnov i svrha, kako su učinjeni dostupni medijima itd. Zakon o krivičnom postupku poznaje snimanje preduzetih radnji u krivičnom postupku audio-vizuelnim sredstvima međutim i tu je zakonodavac bio jasan, a to je da se snimci ne mogu javno pokazivati bez pismenog odobrenja stranaka i učesnika snimanja. Ako su medijski, nameću se pitanja druge vrste: otkud mediji na hapšenju, ekskluzivnost pojedinih medija pristupa informacijama i slično – navode iz Agencije.

Neprihvatljivo je da majka za smrt djeteta sazna preko medija i o tome moraju voditi računa i mediji ali i oni koji im daju to podatke ili omogućavaju pristup tim podacima. Evropski standardi su i u tom dijelu jasni. Agencija ćе po ovim pitanjima, u okviru svojih nadležnosti, u narednom periodu preduzeti određene aktivnosti sa relevantnim institucijama. Za Agenciju nema dvojbe da su javni organi obavezni informisati javnost ali to mora biti izbalansirano između prava na informaciju i prava na zaštitu ličnih podataka i za to postoje standardi.