Lajčak za Patriju: Političko vodstvo BiH bez emocija mora odlučiti o ulasku u NATO

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i evropskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak za agenciju Patria govori o predsjedavanju Slovačke Evropskom unijom, prioritetima te o proširenju Evropske unije i ulasku BiH u Uniju.

Patria: Od 1. jula Slovačka preuzima predsjedavanje Evropskom unijom. Šta je to na čemu će Vaša država raditi u periodu predsjedavanja, šta će biti Vaši prioriteti?  

Lajčak: Prioriteti našeg predsjedavanja su već dugo vremena dobro poznati. U prvom redu ćemo posvetiti našu pažnju uglavnom ključnim pitanjima kao što su privredni rast, jedinstveno digitalno tržište, uspostavljenje Energetske unije i, naravno, migracija. Osim toga, svjesni smo činjenice da treba da se borimo i sa drugim izazovima uključujući npr. bezbjednosne rizike i također diskusiju u vezi sa budućim oblikom Evropske unije. Sve su to stvari koje će od nas tražiti određenu energiju i svakodnevnu posvećenost da na kraju našeg mandata ostvarimo naš zajednički cilj - da malteško predsjedavanje preuzme Uniju koja je dovoljno stabilna, koja ekonomski napreduje, i koja pokaže da je spremna efikasno odgovoriti na izazove globalne prirode.  

Slovačka diplomatija ima još jedan prioritet koji zaslužuje poseban prostor za objašnjenje.    Čvrsto vjerujemo da projekat Evropske unije, koji se bez ikakve sumnje nalazi u grupi najuspješnijih poduhvata zajedničke evropske politike, ne može biti završen bez ulaska svih zemalja koje ispunjavaju potrebne kriterije i domaće zadatke. Zato ćemo proces proširenja EU i zvanično staviti među naše ključne prioritete. Svjesni smo da posebno u zemljama Zapadnog Balkana polako raste određeni skepticizam i da sve više ljudi sumnja da će beskonačni proces pristupanja ikad uspješno završiti - zato moramo staviti aspirantske zemlje usred naše pažnje i pružiti im sasvim konkretnu perspektivu osnovanu, naravno, na takozvanom „own merits“ principu. Za ovo opredjeljenje ne postoji druga razumljiva alternativa - ako ne ponudimo potencijalnim državama članicama ovu perspektivu, rezultat će sigurno biti nastanak izolacije i jačanje drugih, antievropskih pokreta i snaga. 

Preciznije rečeno, već dosadašnja predsjedavanja uspostavila su tradiciju učestvovanja kandidatskih zemalja na neformalnim sastancima Vijeća EU-a. Budući da podržavamo mišljenje da sve zemlje Zapadnog Balkana zaslužuju već gore navedenu evropsku perspektivu, želimo uključiti i Bosnu i Hercegovinu, iako još nije zvanično kandidatska država, u slične aktivnosti. Jedna od takvih prilika treba da bude Tatra Summit konferencija u oktobru u Bratislavi, gdje će učestvovati svi ministri vanjskih poslova država Zapadnog Balkana.  

Patria: Malo se stišala priča o izbjegličkoj krizi. Da li će tokom Vašeg predsjedavanja biti predložen neki novi plan vezan za migracije, te da li ćete predložiti oštrije mjere od dosadašnjih?  

Lajčak: Priča o izbjegličkoj krizi se stišala zahvaljujući konkretnim i specifičnim mjerama koje su donijele države članice EU u saradnji s drugim upućenim zemljama predvođenim Turskom. Dogovor između Evropske unije i Turske je uspješno zaustavio dugotrajni tok migranata takozvanom Balkanskom rutom i mi ćemo uložiti sve napore i snage da se taj dogovor pokaže održivim i prihvatljivim za sve aktere. Na stolu sada imamo sedam prijedloga Europske komisije i o svim ćemo govoriti za vrijeme našeg predsjedavanja. 

Patria: I kao visoki predstavnik u BiH, ali i kao ministar vanjskih poslova Slovačke uvijek ste podržavali BiH na njenom putu ka Evropskoj uniji. Vaša podrška, oprostite na konstataciji, bila je samo deklarativne prirode. Šta je to konkretnije što možete uraditi za BiH da što prije ispuni zadane uvjete?

Lajčak: Ne slažem se s Vašom konstatacijom da je moja podrška bila i jeste samo deklarativne prirode. Vi to ne možete procijeniti, jer niste bili prisutni na sastancima  na kojima sam ja bio, no nije riječ o tome. Prvo, Bosna i Hercegovina ima svoje institucije i tijela koja su prvenstveno odgovorna za razvoj zemlje, za donošenje i implementaciju odluka. Njihov legitimitet proizlazi iz rezultata izbora, dakle od izbornih odluka birača. Međunarodna zajednica može pomoći pri rješavanju pojedinih problema, pri otvaranju novih mogućnosti i obezbjeđenja boljeg ambienta. No, ne može uraditi posao za vas.

Možda se sjećate da sam kao visoki predstavnik primjerice inicirao informativnu kampanju o EU, pridonio reformi policije i potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Kad je riječ o Republici Slovačkoj, nastavljamo na primjer s prijenosom naših iskustava iz procesa integracije i reformi. Rado bismo vidjeli napredak na europskom putu BiH za vrijeme našeg predsjedavanja Vijećem EU-a, no to je povezano s ispunjavanjem konkretnih uslova. Vaši politički predstavnici su skoro svake sedmice u Bratislavi i tačno znaju što je potrebno uraditi kako bi se krenulo s ispunjavanjem uslova. Jedna od najvažnijih lekcija koju smo u Slovačkoj morali naučiti je da se to bez prijatelja ne da savladati, ali ni prijatelji nam ne mogu pomoći ukoliko domaću zadaću u prvom redu ne uradimo mi sami.

Patria: BiH je 15. februara predala aplikaciju za kandidatski status u EU. Međutim, prema upozorenjima čelnika EU ova aplikacija nije uopšte kredibilna. Mehanizam koordinacije nije usaglašen, kasne rezultati Popisa stanovništva i prilagodbe SSP. Šta ćete Vi konkretno uraditi u vrijeme predsjedavanja EU da bh. lideri ispune zadane uvjete, osim što ćete vjerovatno stalno ponavljati da se uvjeti moraju ispuniti, da evropski put BiH nema alternativu?  

Lajčak: Bilo bi kasno kad bih se tome pitanju posvetio tek za vrijeme našeg predsjedavanja. Zato sam posljednjih sedmica bio u kontaktu s više predstavnika BiH. Informisao sam ih o cijelokupnoj situaciji u EU i o potrebi korištenja postojeće mogućnosti za sljedeći korak na putu ka EU.  Naglasio sam da se ova mogućnost svakog dana smanjuje i da je jedino na vama, kako ćete je i hoćete li je iskoristiti. Za mene su uslovi koje spominjete uglavnom tehničke prirode i mogli su već odavno biti ispunjeni. 

Patria: Stalno se govori da je BiH postigla napredak. Međutim, građani uopšte ne osjete taj famozni napredak. Vidite li vi da BiH stvarno napreduje ili razmišljate kao i građani BiH da se radi o političkim igrama lidera koji samo obmanjuju javnost svojim izjavama?  

Lajčak: Dolazim iz zemlje koja je uspjela u veoma kratkom roku postići velik napredak. Stoga mi provođenje reformi u BiH izgleda možda i sporije. Ali neke od važnijih legislativnih promjena već su usvojene, a na drugima se radi. No, najvažnije je da se krenulo s reformama. Potrebno je odmah na početku pojačati dinamiku reformskog procesa kako on ne bi zavisio od odluka pojedinaca, već kako bi djelovao automatski. Siguran sam da će u tom slučaju i građani vidjeti i osjetiti njegove rezultate.  

Patria: Kako komentirate izjave političara iz Republike Srpske koji ne žele da BiH postane članica NATO-a? Koliko je važno članstvo u Alijansi za državu kakva je BiH, odnosno da li je po Vašem mišljenju važnije da BiH prvo postane članicom NATO-a, a onda EU i šta biste poručili liderima iz RS kada je riječ o njihovom odbijanju da podrže put BiH ka NATO-u?  

Lajčak: Mogu vam reći mnogo razloga zbog kojih se Slovačka pridružila NATO: od priznanja suverenosti, preko stabilizacije granica, obezbjeđenja vlastite sigurnosti ili privlačenja stranih investicija. Na bh. liderima je, ako žele, da regiraju na sigurnosne izazove u svom okruženju. Današnje prijetnje razlikuju se od onih nekada. Govori se o cyber napadima, terorizmu, hibridnim prijetnjama, ekonomskim nestabilnostima ili primjerice  korištenju elektronskih sredstava za manipulaciju javnog mnijenja. Jedan od Vaših susjeda već je član saveza NATO-a, te će još jedan ubrzo postati. Političko vodstvo vaše zemlje mora bez emocija odlučiti kako najbolje obezbijediti sigurnost i stabilnost svojim građanima. 

Patria: Jedan ste od najozbiljnijih kandidata za poziciju generalnog sekretara UN-a. Očekujete li da ćete biti izabrani?  

Lajčak: Dozvolite mi da kažem da sam uputio svoju nominaciju imajući u vidu veliko poštovanje i, iznad svega, odgovornost. Poštovanje prema Ujedinjenim narodima koje zahvaljujući svakodnevnom trudu i naporima umnogome doprinose ostvarivanju stabilne i održive međunarodne političke sredine, i odgovornost prema vladi Republike Slovačke, mom narodu, i naravno, budućnosti Ujedinjenih naroda, koje će sigurno biti osnova međunarodne diplomatije i u narednom vremenu. Vjerujem, kao i svi drugi kandidati, da će sve države UN detaljno razmotriti moje poslovne i lične vrijednosti, pretpostavke i kvalifikacije svakog kandidata, i da će na kraju izabrati kandidata koji najbolje ispunjava njihova, svakako velika očekivanja i kriterije.