Bivši predsjednik Srbije, a kasnije i krnje Jugoslavije Slobodan Milošević je rekao svojim najbližim saradnicima još devedesetih godina tokom teških ratnih pregovora:
"Pustite ostale, obratite bre pažnju na Harisa, njime ćemo se baviti sljedećih 20 godina, jer on u lice i bez straha svima kaže NE".
Očigledno da je Milošević dobro procijenio, jer 20 godina nakon Dejtona, iako već više od pet godina nije u aktivnoj politici, Srbija se direktno ili indirektno suočava sa utjecajem bivšeg člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Harisa Silajdžića. Imali su Milošević, a i njegovi sljedbenici, puno razornije planove za Bosnu, ali ih nisu realizovali prije svega zbog odlučnih udaraca na međunarodnom planu koje je zadavao dominantni i oštroumni Silajdžić.
Doktor međunarodnih odnosa, koji tečno govori pet svjetskih jezika, superiornog garda i aristokratskog izgleda, Haris Silajdžić je diplomatski i medijski Srbiju konstantno bacao na koljena. Iznerviran zbog nesposobnosti svojih ministara i diplomatije, Milošević je čak jednom rekao da bi dao čitavu svoju vladu, a da dobije jednog takvog na svojoj strani kao što je tadašnji ministar vanjskih poslova, a kasnije i premijer BiH, Silajdžić. U godinama nakon rata od tri ministarstva s koliko se počelo, Vijeće ministara BiH danas ima 9 ministarstava i premijera.
Zatim imamo jedinstvenu valutu, pasoš, vojsku i mnoge državne institucije. Iako bučni, srpski politički predstavnici su gubili mnoge bitke, prije svega zbog svoje bahatosti i baziranja strategije na retrogradnoj politici – separatizmu i diskriminaciji. U svijetu koji se rapidno ujedinjuje na više nivoa, iz dana u dan, te postaje sve tješnje povezan, Srbi, odnosno njihovo rukovodstvo, nerazumljivo prkose svim mogućim gravitacijama i geostrateškim kretanjima.
Pored svih otpora koje su pružali, nadmudreni od tog istog Silajdžića od 2006. do 2010. godine kad je bio član Predsjedništva, Bosna i Hercegovina je napravila dva koraka ka približavanju Evropskoj uniji kao i dva koraka ka NATO paktu, dok je u isto vrijeme uspostavljeno novih 35 diplomatskih odnosa.
Postali smo i članica Vijeća sigurnosti UN-a, što je najveća moguća promocija za Bosnu i Hercegovinu. Za vrijeme njegovog boravka u Predsjedništvu BiH, Srbija je pokušala promjeniti i karakter rata uhapsivši Ejupa Ganića čime je htjela reći da je BiH kriva za početak rata. Hrabro i odlučno Silajdžić se suprostavio takvim namjerama Srbije, a Ganić je kao Slobodan čovjek došao kući. Nakon toga je uhapšen, pa oslobođen i general Jovan Divjak 2011. godine uz direktnu intervenciju i davanje uputa od strane Doktora, kako ga prijatelji oslovljavaju, iako je bio van vlasti.
Od tada nismo nigdje pomakli ni koraka u evroatlanskim integracijama, niti smo pokazali i bogdu kičme prema Beogradu i razbijačima Bosne i Hercegovine. Jedna od velikih tema tog vremena bila je Popis u BiH koji nije htio prihvatiti Silajdžić jer nije dozvoljavao da se etnički prebrojavamo, osjećajući probleme na koje ćemo naići. Ipak, takav popis je usvojen nakon njegovog odlaska iz Predsjedništva BiH, uvlačeći nas u probleme u kojima se nalazimo posljednje 3 godine kada je u pitanju objavljivanje rezultata popisa.
Vidjevši da se situacija komplikuje i da su tzv. probosanske snage spremne pristati na sve ustupke Srbiji pa i brisanje onih koji su preživjeli genocid, Silajdžić se ponovo uključio i iz drugog plana, mudro, putem svojih utjecajnih krugova u SAD i Evropi vukao poteze sve do danas, dok nisu objavljeni rezultati.
Kad nije već mogao spriječiti usvajanje zakona 2011. godine, ipak je ponovo, sada 2016. godine, zbog naroda i države ustao u odbranu Bosne i Hercegovine i spriječio brisanje skoro 200.000 ljudi iz entiteta u kojem je počinjen genocid. Vrijeme sve više pokazuje i pokazivat će koga smo imali i šta sad imamo na bh. političkoj sceni. Patriote Bosne i Hercegovine se osjećaju kao na vjetrometini jer nema nikakvog glasa pobune protiv bilo kojeg udara na našu državu. Ipak, sreća je da je Bosna uvijek imala snage koje su stajale nasuprot silama razbijanja njene državnosti.
Ono što je ohrabrujuće, Silajdžić je kroz kompletan period svog djelovanja utjecao na stvaranje i profiliranje novih generacija koje razumiju njegovu misao i politiku. Milošević ipak nije bio do kraja precizan u svojoj procjeni, jer će se imperijalna srpska ideja baviti sa Silajdžićevom idejom odbrane Bosne i Hercegovine generacijama u budućnosti, a ne samo 20 godina.
Značajan krug mislećih ljudi je sazrio uz Doktora i dubinski shvatio njegovu ideju, te način na koji se zemlja brani pameću i hrabrošću, a ne povijanjem kičme, indiferentnošću i servilnošću prema onima koji su ubijali Bosnu. Njihovo vrijeme dolazi, ima ih dovoljno među nama.
Piše: Prof. Muhamed Fazlagić,University of Louisville