Gajić za Patriju: Morski prasac je jedna od najraritetnijih dubokomorskih ajkula Mediteranskog mora

Morski prasac, Oxynotus centrina (L.), jedna je od najraritetnijih dubokomorskih ajkula Mediteranskog mora - sa svega nekoliko opisanih susreta u proteklih 100 godina. Stručnjaci iz Instituta za biologiju mora iz Kotora u Crnoj Gori nedavno su uhvatili jednog takvog morskog prasca. U istraživanju im je pomagao bh. stručnjak Andrej Gajić, naučni saradnik i rukovodilac Sharklab ADRIA. Gajić za Patriju kaže da posljednji slučaj sa morskim prascem možda najbolje potvrđuje bogatstvo Mediteranskog mora.

- Morski prasac je vrlo raritetna vrsta koja najčešće boravi na dubinama od 100 do 750 metara, a rijetko pliće od 100 metara – objašnjava Gajić za novinsku agenciju Patria. 

- Radi se o vrlo specifičnoj i nadasve u potpunosti bezopasnoj vrsti. Najčešće boravi na muljevitim tipovima dna ili pak na manjim grebenima. Istraživanja MEDITS vršena u periodu između 1994. i 1999. godine na dubinama od 10 do 800 metara, pokazala su da je vrsta uhvaćena u svega 0.6 posto mreža, dok je najveći broj individua uhvaćen na kontinentalnom šelfu (između 100 i 200 metara dubine). Adultni primjerci rastu 73-75 cm, maksimalno 150 cm ukupne dužine tijela.

Anteriorno (ispred) oba dorzalna peraja prisutna je po jedna bodlja. Konzumira širok spektar plijena, primarno crvolike beskičmenjake (polihete i spinkulide), sporadično košljoribe, rakove i bodljokošce. Kote se jednom godišnje, ili rjeđe, donoseći najčešće 10 do 12  potomaka (maksimalno 23). Prema IUCN-u, unutar kompletnog Mediteranskog mora označena je kao kritično ugrožena, dok je na međunarodom nivou označena kao ranjiva – kaže Gajić.

Morski prasac Foto Andrej Gajić

Iako, kaže, navodi lokalnih ribolovaca ukazuju na konstantne ulove ove vrste, ipak u nauci kao validne stručnjaci ocjenjuju samo one podatke koji su kao takvi publicirani u relevantnim naučnim časopisima – u kojim postoji svega nekoliko pisanih tragova o susretima sa ovom vrstom, ne samo u Jadranu, već i u čitavom Mediteranskom moru. 

Čak su postojali inostrani navodi, koji se mogu čitati i na engleskoj Wikipediji, koji ukazuju da je ova vrsta regionalno izumrla unutar Jadranskog mora – a što je, kaže Gajić, dakako, netačno.

- Obzirom da se radi o još ne publiciranim studijama, u ovom trenutku ne mogu otkriti detalje o samom nalazu niti o spoznajamo do kojih smo tokom studija došli. No, ono što je bitno da naglasimo jeste da su u ovim studijama očestvovali Institu za biologiju mora (Kotor) i djelatnici Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu koji su nas u pozvali da damo svojevrstan stučni doprinos u ovom radu i koji su nam povjeriti cjelokupnu studiju. Jako je važno da lokalne/regionalne institucije na istočnoj obali Jadranskog mora se udruže i što češće rade na zajedničkom projektima, aktivnostima i drugim istraživanjima što će na svestranu korist donijeti do daleko boljeg poznavanja vrsta koje naše more nastanjuju ali će omogućiti i adekvatno upravljanje resursima – kaže Gajić.

Pored ovog značajnog nalaza, Sharklab ADRIA tokom godine radio je brojna terenska istraživanja raža unutar Neumskog zaliva koja su doprinjela daleko boljem poznavanju populacione ekologije ispitivanih vrsta, njihove rasprostranjenosti i učestalosti unutar zaliva.  

Raža Foto Andrej Gajić

U ovom trenutku, Sharklab ADRIA aktivno radi na mehanizmima edukacije lokalnih ribolovaca primarno kako bi prepoznali značaj očuvanja pojedinih vrsta i uspostavljanja održivog upravljanja resursima kojima raspolažemo. 

- Terenska istraživanja ukazala su na prisustvo brojnih vrsta koje do danas nisu bile opisane unutar istraživanog područja što predstavlja značajan doprinos za faunu naše države, ali i čitavog Jadranskog mora – kaže Gajić, piše Patria.