Država ili stranka: Vrijeme je da Čović i Izetbegović napuste funkcije predsjednika HDZ BiH i SDA?

Piše: Amra Varatanović

U samo nekoliko dana na bh. političkoj sceni odnosi među političkim liderima uzburkali su se do te mjere da je BiH prijetio potpuni zastoj. Svoju zabrinutost nisu krili ni međunarodni zvaničnici. Odnosi su se posebno zaoštrili među liderima koalicionih stranaka SDA i HDZ BiH Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića. Ono što je dodatno zakompliciralo situaciju u ovom slučaju jeste i što se radi o dva člana Predsjedništva BiH.

Postoji opasnost da se narušeni odnosi odraze i na rad samog Predsjedništva BiH. Jer kako stranački lideri koji se međusobno optužuju mogu zajednički voditi državu ako nema povjerenja o kojem se u posljednjih nekoliko sedmica samo i govori. Svjedoci smo oštre retorike, poruka o ugroženosti jednog naroda, podjeli teritorije, referendumima, trećem entitetu. Tako su govorili stranački lideri, a dvojica od njih su i dio državnog vrha.

Upravo u ovim slučajevima pokazuju se sve mane obavljanja državničkih i stranačkih funkcija. Hoće li zarad stranačkih interesa stradati država? Sama zgrada Predsjedništva BiH toliko puta je zloupotrijebljena za međustranačke dogovore, a za to niko ne odgovara.  

Rješenje bi moglo i trebalo biti u odricanju od stranačkih funkcija za vrijeme predsjedničkog mandata. Još ima vremena do izbora 2018. godine. Ali o tome niko ne govori. Zanimljivo je da se Čoviću mnoge stvari dopadaju u susjednoj Hrvatskoj, ali ne i to da su nespojive predsjednička i stranačka pozicija.

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović po preuzimanju mandata podnijela je ostavku na članstvo u HDZ-u. Prema Ustavu Hrvatske i članu 96. predsjednik Republike ne može obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost. Nakon izbora predsjednik podnosi ostavku na članstvo u političkoj stranci.

U BiH čista suprotnost. Sva tri člana Predsjedništva BiH kada su preuzeli mandate obavljali su i funkcije predsjednika stranaka. Od kraja novembra 2015. godine Mladen Ivanić više nije predsjednik PDP-a.

Od nedržavničkog ponašanja Izetbegovića i Čovića najviše je profitirao predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik. Od Izetbegovića je dobio novac, osigurao poziciju RS-a u Mehanizmu koordinacije, a onda se izmakao. Kad se situacija užarila, Čoviću je obećao podršku za treći entitet. A onda je počeo medijski rat dvojice članova Predsjedništva. Kad je otišlo duboko, Izetbegović je poručio da se više neće sastajati sam sa Čovićem te je tada pozvao Fahrudina Radončića, predsjednika SBB-a trećeg koalicionog partnera da sjednu zajedno. I dok je čekao Radončića s odmora, Izetbegović je opet putem medija poslao poruku Čoviću. Zaboravit će ljutnju. Kao ono dječije: Mir, mir, mir niko nije kriv. A država, pa nek još malo čeka.