Vojnović: Loši zakoni uništili su hrvatske kladioničare, a to će se desiti i u FBiH

U Hrvatskoj je došlo do enormnog pada prometa na uplatnim mjestima hrvatskih kladionica, a veliki dio novca na domaćem tržištu prelio se na tržište aparata koji su u vlasništvu stranih kompanija, novac se prelio i na crno tržište te na strane internetske kladionice, kojima je promet od igrača iz Hrvatske uveliko porastao. Zbog svega toga domaće kladionice u Hrvatskoj su na rubu propasti.

Upozorio je ovo Danko Vojnović, direktor hrvatskog Udruženja sportskih kladionica.

Domaće priređivače igara na sreću u F BiH čeka ista sudbina kao i priređivače u Hrvatskoj, ukoliko Dom naroda FBiH usvoji izmjene Zakona o igrama na sreću, kako je to predložila SDA. Izmjenama Zakona o igrama na sreću SDA želi oporezovati sa 10 posto sve igrače prilikom uplate i sa 10 posto prilikom isplate eventualnog dobitka. Ovo oporezivanje bi se odnosilo na sve igrače igara na sreću, izuzev onih koji igraju na aparatima. A, aparata ima samo u Lutriji BiH. Pojednostavljeno, usvojili se zakon kako predlaže SDA, igračima će zbog manjeg poreza biti bolje da sreću okušavaju na aparatima, nego na bili kojoj drugoj igri koja se priređuje kod domaćih priređivača igara na sreću. To će domaće priređivače igara na sreću staviti u nepovoljan položaj u odnosu na aparate, koji su u vlasništvu austrijske kompanije Novomatik, i koje Lutrija BiH samo iznajmljuje. Glavni dio zarade sa ovih aparata ide vlasnicima aparata, dakle izvan BiH.

Možete li napraviti usporedbu između prethodnih i aktualnih zakonskih mjera? Kako je aktualni Zakon o igrama na sreću utjecao na poslovanje privatnih priređivača igara na sreću u Hrvatskoj?

Vojnović: Aktualni Zakon o igrama na sreću u Republici Hrvatskoj na snagu je stupio 1. januara 2010. godine odnosno prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji 1. jula 2013. i od tada je mijenjan i dopunjavan ukupno četiri puta. 

Posljednjom izmjenom uvedeno je oporezivanje svih dobitaka od klađenja i to po stopi od 10 posto na dobitke do 10.000 kuna, po stopi od 15 posto na dobitke iznad 10.000  do 30.000 kuna, po stopi od 20 posto na dobitke iznad 30.000  do 500.000 kuna te po stopi od 30 posto na dobitke iznad 500.000 kuna. Iako su priređivači igara na sreću reagirali na prijedloge ovakvih izmjena zakona i uputili brojne apele državnim institucijama u kojima su jasno opisali sve negativne posljedice ovakvih zakonskih promjena, nažalost predmetne izmjene su donesene i izrazito su se negativno odrazile na poslovanje privatnih priređivača klađenja u Hrvatskoj.

Došlo je do enormnog pada prometa na uplatnim mjestima, a veliki dio novca na domaćem tržištu prelio se na tržište aparata, na crno tržište te na strane internetske kladionice, kojima je promet od igrača iz Hrvatske uvelike porastao. Iz toga je evidentno kako su ove zakonske mjere potpuni promašaj kojeg Hrvatska skupo plaća, jer je dopustila da novac iz nje neometano izlazi u druge zemlje, umjesto da dolazi u Hrvatsku.

Međutim, da bi se spriječio potpuni slom industrije igara na sreću u Hrvatskoj, država je kladionicama dopustila postavljanje i poslovanje do dva multigame aparata po uplatnom mjestu te su neki priređivači na taj način odlučili pokušati spriječiti poslovanje s gubitkom, već pokušati hvatati pozitivnu nulu.

Je li prema postojećim zakonskim mjerama moguće praviti dugoročne planove poslovanja u djelatnosti priređivanja igara na sreću u Hrvatskoj?

Vojnović: Nakon uvođenja oporezivanja svih dobitaka, dugoročno planiranje samog poslovanja postalo je gotovo nemoguće, obzirom da je prvo potrebno sanirati sve negativne posljedice proizašle iz uvođenja poreza na sve dobitke od klađenja te uspostaviti stabilnost prometa. Također, pravljenje dugoročnih planova nemoguće je i zbog (pre)čestih izmjena zakonskih regulativa. Nažalost, tendencija prelaska igrača iz domaćih priređivača na strane internetske kladionice sve je izraženija te u budućnosti možemo očekivati još veći odljev novca prema tim stranim internetskim kladionicama, što će dovesti do još izraženijih negativnih posljedica za domaće priređivače, a moguće i do potpunog zatvaranja firmi i  otpuštanja svih radnika, jer ovakav model oporezivanja dobitaka je dugoročno neodrživ. Potrebno je izjednačiti uvjete klađenja igračima u domaćim priređivačima i u stranim internetskim kladionicama, kako bi domaći priređivači bili konkurentniji na domaćem i stranom tržištu te  kako bi mogli opstati.

Je li aktualni Zakon o igrama na sreću doveo do smanjenja prometa/dobiti i broja radnih mjesta kod privatnih priređivača igara na sreću? Odnosno je li donio više štete nego koristi Hrvatskoj?

Vojnović: Da bi svaka odgovorna firma stabilizirala svoje poslovanje potrebno je vršiti kontinuirane analize i praćenje realizacije kako kratkoročnih, tako i dugoročnih planova. Kladioničari u Hrvatskoj nakon stupanja na snagu zakona nisu mogli ni sanjati da će biti ovakve nesagledive negativne posljedice izmjene zakona po priređivače.

U prvi mah zakon je na kratkoročno razdoblje bio povoljan za proračun Hrvatske, međutim nakon tog razdoblja dolazi do nepopravljivih negativnih posljedica jer su se igrači uvelike okrenuli stranim internetskim kladionicama i crnom tržištu, tako da smo sada u situaciji da će zbog "nakaradne" zakonske regulative u gubitku biti i država i priređivači.

Naravno, ruke trljaju strani internetski priređivači, koji su zaštićeni po regulativama Evropske unije, a to što Hrvatska nije znala donijeti dobar zakon za svoje priređivače, nije joj niko kriv. Svakim danom je sve manji promet, što znači i sve manji broj poslovnica i radnika te je izmjena postojećeg zakona i usuglašavanje sa zakonima npr. Ujedinjenog kraljevstva, Irske, Belgije, Italije, Bugarske, Austrije, Njemačke i sl. neminovna stvar, prije ili kasnije.

Što mogu očekivati privatni priređivači u F BiH ukoliko bude usvojen Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću? Hoće li doći do prelaska igrača iz privatnih kladionica na aparate, ali i na strane internetske kladionice i domaće crno tržište?

Vojnović: Pratimo situaciju u F BiH i vidimo kako predložene izmjene zakona predviđaju da igrači za klađenje kod privatnih priređivača plaćaju naknadu od 10 posto na uplatu i porez od 10 posto na sve dobitke, dok će za klađenje na aparatima plaćati samo 10 posto naknade na uplate, a kod klađenja na stranim internetskim kladionicama i na crnom tržištu igrači uopće ne plaćaju porez, niti će to nove zakonske mjere promijeniti.

Ukoliko ovakve izmjene zakona budu usvojene, privatni priređivači u F BiH mogu očekivati iste ili još veće negativne posljedice koje su pogodile priređivače u Hrvatskoj, tj. pad prometa i gubitak igrača. Ovakvo zakonodavno rješenje neće donijeti očekivane rezultate za državu, već naprotiv, ostvarit će se negativni fiskalni učinci, budući da će doći do gubitka interesa igrača za igru u domaćim kladionicama i prelaska igrača na strane internetske kladionice i crno tržište koje je, prema informacijama koje imamo, u F BiH itekako razvijeno.

Osim samog gubitka prihoda zbog pada prometa, za očekivati je da bi proračun F BiH mogao pretrpjeti ogromne gubitke i zbog neminovnih zatvaranja uplatnih mjesta, otpuštanja radnika pa čak i gašenja priređivača. Pažljivo pratimo situaciju u F BiH i moramo reći kako primjećujemo da se tu, nažalost, igraju raznorazne političke igre i da se izmjenama i dopunama Zakona o igrama na sreću uopće nije pristupilo uz stručnu analizu dostupnih podataka, nego je više postavljeno kao nacionalno pitanje. Ovakav način izmjena zakonske regulative idealan je recept za uništenje privatnih kladionica te se pritom ne uzima u obzir koliko one radnika upošljavaju i koliki iznos na godišnjem nivou uplaćuju u proračun. Pametan uči na tuđim greškama, odgovorni političari u F BiH su mogli na primjeru grešaka u Hrvatskoj vidjeti da ovakav model oporezivanja ne funkcionira i da će tako samo nanijeti štetu proračunu F BiH i ugasiti domaća poduzeća, ali opet, možda im je baš to i u interesu.