Muzej zločina protiv čovječnosti nije uperen ni protiv koga, on samo otkriva istinu o ratu u BiH

Za nepunih mjesec dana otkako je u Sarajevu otvoren "Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992 – 1995" posjetilo je stotine ljudi. I to uglavnom stranaca, koji su iz prve ruke željeli saznati pravu istinu o posljednjim sukobima i agresiji na Bosneu i Hercegovinu.

Tokom oružane agresije na BiH, koju je 1992. godine pokrenuo dio bosanskih Srba, potpomognuti vlastima Slobodana Miloševića iz susjedne Srbije, na teritoriji BiH ubijeno je više od 100.000 ljudi. Oko 200.000 ljudi prošlo je kroz logore. Više međunarodnih organizacija se slažu da je nad Bošnjacima izvršen jedan od najvećih zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, genocid. .

Haški tribunal do sada je osudio 69 bivših visokih političkih, vojnih i policijskih funkcionera, uglavnom Srba. Još 25 postupaka je u toku, 13 slučajeva je proslijeđeno nacionalnim sudovima...

Kustosica Muzeja Nermina Ljutić objašnjava za novinsku agenciju Patria da Muzej, smješten u najprometnijoj sarajevskoj ulici Ferhadija, nije otvoren da bi bio uperen protiv bilo koga, a naročito ne protiv jednog naroda. Uloga Muzeja je, kaže, da ukaže na patnju i bol iz proteklog rata, kako bi budućim generacijama bila poslana poruku da više nikad ne uzmu pušku u ruke.

„Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992 – 1995“ otvorila je grupa entuzijasta, uz podršku Saveza logoraša BiH. Muzej se prostire na 180 kvadranih metara. Podijeljen je u više sekcija. Svaka od sekcija koncipirana je tako da ukazuje zasebno na kojim sve skupinama je tokom agresije na BiH počinjen zločin i genocid. A, kaže kustosica Ljutić, počinjen je nad djecom, nad civilima, zločin je počinjen nad vjerskim objektima, nad cijelim naseljima i gradovima...

U Muzeju su izložene originalne slike sa ekshumacija masovnih grobnica. One otkrivaju da su zločini nad Bošnjacima i Hrvatima u dijelovima koje je kontrolisala srpska vojska rađeni planski i ciljano. A predmeti za mučenje koji su korišteni u logorima, koji su također izloženi u Muzeju, nedvojbeno ukazuju da su ljudi ubijani iz mržnje, piše Patria.

Iznad vrata u Muzeju je dokument, koji je služio u procesu pred Haškim sudom protiv Momčila Krajišnika, predsjednika Narodne Skupštine tada neustavne RS. U dokumentu je navedno šest strateških ciljeva srpskog naroda u BiH; razgraničenje srpskog naroda od druga dva, koridor između Semberije i Krajine, eliminisanje Drine kao granice između srpskih naroda, uspostavljanja granica na Uni i Neretvi, podjela Sarajeva na srpski i muslimanski, izlazak RS na more. Dakle, agresija i zločini izvedeni su planski. Krajišnik je osuđen za zločine protiv čovječnosti. 

Dio Muzeja koji govori o tome kako su tokom agresije na BiH vojsci RS pomagali ruski i grčki plaćenici, pripadnici Ukrajinskog bataljona UN-a ali i neke druge strane formacije. Na slici u sredini vidi se kako pripadnici Ukrajinskog bataljona UN-a poziraju 28. jula 1995. godine dok nekoliko stotina metara dalje Vojska RS pali Žepu, jednu od zaštićenih zona UN-a. Na slici ispod komandant Grčke dobrovoljačke garde pozira sa zločincem Ratkom Mladićem u selu Boja 11. jula, pred pad Srebrenice, također zaštićene zone UN-a.

Zločinci su se takmičili ko će izmisliti okrutniju spravu za mučenje logoraša. Na slici su kliješta za gnječenje genitalija kod zatvorenika u logoru Čelopek u Zvorniku, kao i neke druge sprave iz drugih logora.

Osmrtnica Ševala Tabakovića iz Višegada. Tabakovića su četnici Draže Mihailovića izveli na klanje 1942. godine, na Most Mehmed paše Sokolovića u Vešegradu. Četnik koji je klao Tabakovića bacio ga je u Drinu, a da nije dobro prerezao njegov vrat, pa je Tabaković uspio isplivati na slobodnu teritoriju. Četnici su Tabakovića 50 godina poslije ponovo doveli na isti most, ali ovog puta nije uspio preživjeti. Prije nego su ga zaklali, vezali su mu ruke.

Tokom agresije na BiH ubijeno je oko 3.500 djece. Samo u Vlasenici je ubijeno 265 djece. Najmlađa ubijena beba imala je tek 48 sati. Spaljena je sa majkom u Višegradu, zajedno sa ostalim zarobljenicima.

U Muzeju je izložena dokumentacija iz Haškog suda, koja detaljno prikazuje koje dijelove je kontrolisala Vojska RS, a koje dijelove legalna Armija Republike BiH. Haške mape detaljno oslikavaju i broj optužnica, optuženih i oslobođenih za zločine počinjene na teritoriji BiH. Posjetitelji Muzeja mogu pogledati i originalne filmove Haškog suda o zločinima u BiH. 

Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992 – 1995 nalazi se u Staklenom gradu, u sarajevskoj ulici Ferhadija.