Pogrešnom politikom od 19 poslanika danas jedva 5: Država BiH se brani i u Narodnoj skupštini RS

Ko zastupa interese Bošnjaka u manjem bh. entitetu? Šta radi dopredsjednik Ramiz Salkić (SDA), koji se pretplatio na gostovanja određenih TV kuća u Federaciji BiH i koji više vremena (radnog) provodi u Sarajevu i stranačkoj centrali nego li u Banja Luci, piše novinska agencija Patria.

Iz udobnosti stranačke centrale ili svoga doma u Federaciji BiH, Salkić je pozivao Bošnjake da ne izlaze na neustavni referendum i da „ostanu mirni i pribrani“.

Imali smo ga prilike vidjeti prilikom polaganja kamena temeljca za gradnju Buroj Ozone u Trnovu. Vjerovatno bi Bošnjaci u RS radije da ga vide na polaganju kamena temeljca za gradnju kakve fabrike u mjestima gdje su se vratili da žive.

Ni drugi dopredsjednik RS koji bi trebao zastupati interese Hrvata Josip Jerković, ne da ništa ne radi kako bi poboljšao status svojih sunarodnjaka i osigurao njihov povratak na prijeratna ognjišta, već ga gotovo i nema u javnosti. Skoro da ga niko i ne zna ni imenom, a kamoli kako izgleda.  

Malo ko vodi računa o Bošnjacima u manjem bh. entitetu. Nisu ispunjene kvote o zapošljavanju Bošnjaka u institucijama RS. Potpuno su neravnopravni i diskriminirani u RS. Onemogućeno im je obrazovanje na bosanskom jeziku. Ista situacija je i sa Hrvatima.

Također, u Vladi RS sjede „Dodikovi Bošnjaci“, koji niti zastupaju bošnjačke interese niti su zbog toga imenovani, kao i „Dodikovi Hrvati“.

Jedini autohtoni ministar u Vladi RS jeste Davor Čordaš (HDZ BIH) koji je imenovan zahvaljujući prijateljstvu svog lidera Dragana Čovića i lidera SNSD-a Milorada Dodika.

Pogrešna bošnjačka politika koja je vođena iz stranačkih centrala u Sarajevu proteklih dvije decenije dovela je povratnike u izuzetno težak položaj.

Najbolji pokazatelj kako su se bošnjački političari odnosili prema manjem bh. entitetu, te koliko iz godine u godinu se smanjuje njihov interes ili ga nema gotovo nikako, da pomogne se Bošnjacima u RS je broj poslaničkih mjesta u Narodno skupštini RS.

Isto se sve može primjeniti i na hrvatske političare, koji su prethodnih godina i borili se, ali sa preuzimanjem „političkog banka“ od strane Dragana Čovića interes za sunarodnjake koji žive u RS više ne postoji.

Nije to samo pogrešna politika prema povratnicima u RS, već pogrešno vođenje državničke politike koja je postavila matricu u kojoj je „država od Baščaršije do Marijin Dvora“.

A država se itekako brani i u poslaničkim klupama NSRS. Jer kada su Bošnjaci i Hrvati u jednom od saziva imali 19 poslanika od 83 koliko ih je ukupno, bili su važan politički faktor koji je presuđivao u mnogim bitnim pitanjima. Danas je njihov broj minimiziran i ne pitaju se ni za šta.   

U drugom sazivu NSRS u periodu od 19.10.1996. do 27.12 1997. godine SDA je imala 14 poslanika, Savez za BiH 2 poslanika, te 2 Socijaldemokratska partija - Unija bosanskohercegovackih socijaldemokrata - Muslimanska bošnjačka organizacija – Hrvatska.

U trećem sazivu od 27.12.1997. do 19.10.1998. godine Koalicija za BiH imala je 16 poslanika a SDP BiH 2.

U četvrtom sazivu od 19.10.1998 do 16.12.2000. godine Koalicija za cjelovitu i demokratsku BiH imala je 15 poslanika, SDP BiH 2, te NHI i HDZ po jednog.

U petom sazivu od 16.12.2000.do 28.11.2002. godine SDA je imala 6 poslanika, SDP BiH i Stranka za BiH po četiri te NHI jednog.

U šestom sazivu od 28.11.2002.do 9.11.2006. godine SDA je imala 6 poslanika, Stranka za BiH 4, SDP BiH 4 i NHI 1.

U sedmom sazivu od 9.11.2006. do 15.11. 2010. godine Stranka za BiH imala je 4 poslanika, SDA 3 i SDP 1 poslanika.

U osmom sazivu od  15. novembra 2010. godine do 24.11.2014. godine SDP BiH je imao 3 i SDA 2 poslanika.

U devetom posljednjem aktuelnom sazivu NSRS izabranom u oktobru 2014. godine Koalicija Domovina oko koje su se okupile sve probosanske, bošnjačke i hrvatske stranke uspjela je jedva izboriti se za pet poslanika.