U FBiH na snagu je stupio Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak kojim će se oporezivati svaki topli obrok veći od 8,5 KM po danu, piše bh. novinska agencija Patria.
Prema ovom pravilniku oporezivat će se i regres ako je veći od 400 KM. Poslodavci i Ekonomsko-socijalno vijeće tvrde da je primjena Pravilnika novi udar na poslodavce i radnike jer oporezivanje toplog obroka nije pratilo i smanjenje poreza na plaće.
Iako je bio zatražen sastanak sa ministricom finansija Jelkom Milićević to se nije dogodilo, a Pravilnik je stupio na snagu.
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović u razgovoru za agenciju Patria ranije je kazao da bi samo u paketu Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak imali smisla.
- Ako bi se počelo s primjenom pravilnika o oporezivanju toplog obroka, a onda se za mjesec ili dva donese novi zakon to bi napravilo jednu potpunu pometnju. Mi kao poslodavci tražili smo prvi korak koji će biti neutralan, odnosno neće biti dodatno opterećenje poslodavcima – kazao je Smailbegović.
Smailbegović smatra da je osnovni problem BiH nezaposlenost, a da bi se povećao broj zaposlenih država mora stvoriti ambijent.
Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Edhem Biber kazao je za NAP da je prema reformskoj agendi donošenje ovih zakona planirano za posljednji kvartal 2016. godine.
- Zadatak reformske agende je smanjenje nameta privredi kako bi se otvorila radna mjesta – kaže Biber.
Safudin Čengić, vlasnik Centrotransa smatra da bi primjena pravilnika o oporezivanju toplog obroka bila dodatni namet na poslodavce.
- Neozbiljno je govoriti o uvođenju nameta, a nemati smanjenje doprinosa i poreza. Ni u kom slučaju ne treba uvoditi odvojeno – smatra Čengić.
Kako je istaknuto iz Udruženja poslodavaca FBiH Vlada je samo deklarativno za rasterećenje privrede, a zakonodavne vlasti su u samo posljednjih godinu dana donijele više od deset propisa kojima uvode nova opterećenja.
Sada su moguća dva scenarija da poslodavci smanje topli obrok na 8,5 KM kako ne bi imali dodatne troškove, a što će ići na štetu radnika čija će se mjesečna primanja smanjiti u prosjeku za 100 KM.
Drugi scenarij je da se smanji topli obrok, a poveća osnovna plaća što povećava troškove poreza i doprinosa koje plaća poslodavac. Manja je šansa da će se poslodavci odlučiti na ovaj korak, posebno u kompanijama gdje ima nekoliko stotina zaposlenih.