Klizi li zemlja prema dužničkoj krizi: CCI otkrio koliko su zaduženi građani Bosne i Hercegovine

Unutrašnji i vanjski dug Bosne i Hercegovine nije mali, i sigurno je da klizimo prema dužničkoj krizi. Zaključci su ovo Centra civilnih inicijativa (CCI) koje su prezentirali u utorak u Sarajevu na konferenciji za novinare, piše Patria.

Izvještaj CCI nazvan je 'Stanje nacije' a u njemu je predstavljen kompletan presjek unutrašnji i vanjskog duga Bosne i Hercegovine, broj zaposlenih u zemlji, stepen realizacije zadataka iz Roformske agende koje bh. vlasti moraju ispuniti želi li zemlja uči u Evropsu uniju... U 'Stanju nacije' predstavljeni su i drugi relevantni podaci o realnom socijalnom, ekonomskom i političkom životu Bosne i Hercegovine.

- Naš stav je da zbog korupcije, sive ekonomije i niza drugih razloga Bosna i Hercegovina ulazi u dužničku krizu. Manje od polovine Reformske agende je realizirano, efekti Roformske agende su u najvećem obimu ili najvećem broju neosjetni, a vladavina zakona je na niskom novou – rekao je Adis Arapović, menadžer iz CCI-a.

On je podsjetio i to da entitetske vlade u BiH djelimično iznose netačne podatke o zaposlenosti i zaduženosti u BiH.

- Javni dug u Bosni i Hercegovini već sedam godina raste, i na kraju prošle godine dostigao je historijski maksimum od 43 posto. U ovoj godini ovaj procenat će još narasti s obzirom na nova zaduživanja Bosne i Hercegovine kako na unutrašnjem tako i na vanjskom planu – smatra Arapović.

- Imamo djelimični rast BDP-a, što je pozitivno. Mada, BDP ove godine vjerovatno neće preći 3 posto, iako je bilo najavljeno drugačije. Ali, istovremeno imamo i rast vanjskog i unutrašnjeg zaduživanja. Podaci koje iznosimo obuhvataju period do juna 2016. Podsjećanja radi, aranžman sa MMF-om (novo zaduženje BiH za oko milijardu i 100 miliona KM op.a.) realiziran je u septembru ove godine, i do sada nije ušao u analizu javnog duga za 2016., što će reći da će ovaj procenat od 43 posto udjela javnog duga u BDP-u na kraju 2016. vrlo vjerovatno još porasti.

Ali,  to nije najgora vijest u vezi sa javnim dugom Bosne i Hercegovine. Najgora vijest sa javnim dugom jeste struktura javnog duga i raspodjela javnog duga po entitetima. Javni dug u Republici Srpskoj u 2016. godini vrlo vjerovatno prelazi limit 60 posto od BDP-a. On je na kraju 2015. iznosio 58 posto a na kraju 2016., u kojoj je bilo mnogo više zaduživanja, i očekujemo da će taj limit biti probijen.

Problem je što se enormnim zaduživanjem podriva fiskalna stabilnost i entiteta ali i države Bosne i Hercegovine, što je vrlo opasno – objašnjava Arapović.

Arapović: Vlasi u BiH skrivaju podatke o zaduženosti

Analiza CCI-a objavljena u 'Stanju nacije' pokazala je da zaduženost Bosne i Hercegovine i dalje raste, i trenutno iznosi 3.370 KM duga po stanovniku, pri čemu je zaduženost u RS veća za 80 posto u odnosu na FBiH.

- Prosjećana zaduženost građana u BiH je 3.370 KM. Ako gledamo odvojeno, onda imamo situaciju da je svaki građanin u Republici Srpskoj zadužen u prosjeku blizu 4.400 KM, a u FBiH svaki građanin je zadužen 2.400 KM. Dakle, vidimo da je enormna razlika u zaduženosti između Federacije i Republike Srpske – kaže Arapović.

Zbog ovih činjenica iz CCI-a smatraju da Bosna i Hercegovina klizi ka dužničkoj krizi, uprkos namjerama reformske agende da stabilizira javne finasije, da se konsolidira javni dug..., u BiH je i dalje stanje takvo da pola prihoda budžeta entiteta odlazi na otplatu duga.

U pravilu, kaže Arapović, otplata duga se mora vršiti iz budžetskog suficita. Ali, budžetski suficit u entitetskim budžetima odavno je zaboravljena kategorija. Udio otplate duga u prihodima kreće se od 54 posto 2014. godine od 58 posto 2016. u Federaciji i ima stalno uzlazni trend. RS ima mnogo jači ovaj uzlazni trend.

- Ovaj problem sa javnim dugom je samo djelimično ispričan. Javni dug ne obuhvata ukupnost javnog duga, čak smo vrlo stabilni na stajalištu da gotovo niko u Bosni i Hercegovini nema ukupne konsolidirane zbirne podatke o javnom dugu kako to nalaže međunarodna praksa. Javni dug Bosne i Hercegovine obuhvata samo vidljivo finansijsko zaduživanje kod stranih i domaćih finansijskih institucija. On ne obuhvata dio unutrašnjeg duga između institucija, između privatog sektora i institucija i ostatak unutrašnjeg duga. Dakle, nevjerovatno zvuči činjenica, ali u Bosni i Hercegovini ni jedna adresa nema podatak o konsolidiranom ukupnom javnom dugu Bosne i Hercegovine – tvrdi Arapović.

Zbog svega ovoga, kaže Arapović, iz CCI-a stoje na stajalištu da se dio informacija o javnom dugu zemlje svjesno skriva od javnosti. Dio informacija o javnom dugu se plasira u javost na selektivan način i daje se iluzija o tome da Bosna i Hercegovina nije  visoko zadužena zemlja.

- To naprosto nije tačno! Bosna i Hercegovina je itekako zadužena zemlja s obzirom na to kakav je naš trgovinski debalans, s obrzim na to kakvo je stanje naše ekonomije, s obzirom na to kolika je stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini – smatra Arapović. On se pita ako Bosna i Hercegovina imao vrlo visoku stopu nezaposlenosti, ako zemlja mnogo više uvozi nego što izvozi... ko vlasti misle vraćati novac koji su uzeli od finansijskih institucija, piše Patria.