Željana Zovko, ambasadorica koja ruši ugled BiH

Vijest da bi bh. ambasadorica u Italiji Željana Zovko trebala postati hrvatska europarlamentarka u javnosti je dočekana s dozom skepse i nevjerice, ali samo letimičan pogled na hrvatske izborne liste nedvosmisleno govori da je ona bila kandidatkinja Domoljubne koalicije i da će se, zbog odustajanja Ivana Tepeša od ponuđenog mjesta, naći u klupama Evopskog parlamenta, prenosi Patria.

Njen odlazak u eurozastupničke redove ne bi bio uopće sporan da Željana Zovko već godinama ne obnaša visoke diplomatske dužnosti, zastupajući Bosnu i Hercegovinu u međunarodnim političkim krugovima, a na mjesto zastupnice otići će sa funkcije ambasadora Bosne i Hercegovine u Italiji. Da je ovakvo ponašanje neobično govori i činjenica da ni jedna institucija, koja je direktno nadležana da kontrolira i usmjerava rad ambasadorice Zovko, nije htjela komentirati slučaj.

Na traženje da se razjasni nastala situacija, u Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine su odgovorili da oni nemaju nadležnost da se bave "slučajem ambasadorice Zovko", iako je ona uposlenica ovog ministarstva i u svom radu se rukovodi smjernicama koje dobija iz te državne institucije.

Načelnik Ureda za odnose s javnošću MVP-a Nebojša Regoje na sva postavljena pitanja Al Jazeere odgovarao je ponavljajući istu rečenicu:

"Ministarstvo vanjskih poslova nije zaduženo za imenovanja i razrješavanja voditelja diplomatsko-konzularnih predstavništava", dodajući da je to nadležnost Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kojem smo se, zatim, obratili s nekoliko upita, ali čiji odgovor nismo dobili, uz "prijateljsko" pojašnjenje kako je Predsjedništvo institucija u kojoj se stvari rade "polako" i da za odgovore na pitanja kakva su Al Jazeerina "treba vremena".

Politički cirkus i europeizacija

Profesor iz Mostara Mile Lasić u razgovoru za Al Jazeeru izražava čuđenje što je javnost, jednim dijelom, šokirana i iznenađena ponašanjem ambasadorice Zovko, ustvrđujući kako je njen politički pragmatizam razumljiv, jer ona djeluje u jednom sasvim nereguliranom socijalno-političkom okviru, koji čak promovira takvu vrstu ponašanja.

"Veliko čuđenje koje izaziva eventualni odlazak naše trenutne veleposlanice u Italiji u Europski parlament je posljedica hibridnog, smiješnog i nesavršenog izbornog sustava i političkog organiziranja, po kojem je moguće da takozvane sestrinske stranke u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj djeluju kao jedna stranka, pa da, temeljem važećeg hibridnog sustava, sudjeluje i na izborima za EU parlament, kao i na općim izborima u Republici Hrvatskoj, iz onoga što se neprecizno zovu kvote Hrvata izvan domovine.

Sav problem leži u tome što su Hrvati u Bosni i Hercegovini konstitutivna nacija, znači nisu narod ili etnija, kako se zovu u Sarajevu, a nisu ni zrela politička nacija, jer u tom slučaju na bi sudjelovali u ovom cirkusu. Kada se sve to uzme u obzir, onda ovakav čin ne bi trebao uopće izazivati veliku pažnju, nego je logička posljedica cijeloga niza prvotno urađenih pogrešaka u političkom sistemu."

Zbog nastale situacije, Lasić dobrim dijelom okrivljuje i hrvatsku politiku, koja bi se trebala napokon europeizirati i odbaciti zastarjele modele političkog ponašanja, ne amnestirajući, naravno, ponašanje bh. hrvatskih političara i izabranih dužnosnika.

"Dakle, radi se o tome da mi u Bosni i Hercegovini jesmo predpolitičko društvo, a da se ni u Hrvatskoj nije odmaklo daleko u pravcu europeizacije njihovog javnog ambijenta. Zapravo je nužna retrospektivna europeizacija javnih politika u Hrvatskoj, uključujući i vanjske politike. U tom kontekstu neophodna je izrada čitavog niza drugih zakona, koji bi bili sukladni uobičajenim europskim političkim praksama, a cilj bi bilo izbjegavanje ovakvih pojava", jasan je Lasić.

Samo izvršava nalog

Akademik Slavo Kukić iz Mostara ponašanje ambasadorice Zovko vidi kao poseban vid neetičkog i poltički nekorektnog ponašanja, a sigurnost s kojom se ambasadorica upustila u "promjenu posla", narušavajući međunarodni ugled zemlje i dovodeći u pitanje legitimnost i ozbiljnost institucije kakav je MVP, objašnjava činjenicom da pripada moćnoj i gotovo nedodirljivoj političkoj strukturi.

"Dakle, što se tiče gospođe Zovko, ja mislim da to uopće nije problem po sebi. Ona je od ove zemlje dobila sve što je mogla, sada je na ravni personalne etike pokazala da to što joj je ova zemlja pružila nikada nije cijenila i dok je došla u poziciju da uzme diplomatsku funkciju druge zemlje ona je to preferirala. Ali, ono što po meni jeste problematično jeste kadrovska politika ove zemlje. Slučaj Zovko najbolje govori u kakvom blatu se nalazimo u smislu odabira kadrova koji Bosnu i Hercegovinu trebaju predstavljati u svijetu.

Opet nije problem u Željani Zovko, jer ne vjerujem da je ono što je ona uradila plod njezine volje. Ona je naprosto izvršila naredbu koju je dobila od čovjeka koji je i zaslužan za njenu diplomatsku karijeru i koji je zasigurno jamčio da će onog trenutka kada joj prestane mandat europarlamentarke biti vraćena u diplomatsku misiju zemlje kojoj je okrenula leđa.

Dakle, radi se naprosto o moralnoj baruštini vrha državne piramide, a Željana Zovko je samo jedan operativac, koji je, nažalost, a što govori o njezinoj personalnoj etici, poslao svijetu signal koliko joj je stalo do zemlje koju je zadnjih godina predstavljala."

Kao poseban problem u slučaju ponašanja ambasadorice Zovko profesor iz Sarajeva Goran Kovačević prepoznaje institut dvojnog državljanstva, koji omogućava stanovitom broju građana Bosne i Hercegovine da legitimno budu državljani druge zemlje. To, pojašnjava, ne bi bio nikakav problem da se građani s takvim statusom, koji obnašaju visoke političke funkcije, često ne nađu u situaciji da moraju napraviti izbor čiji politički interes da zagovaraju i brane.

Siva pravna zona

"Sama činjenica da je dotična [Željana Zovko] obnašala funkciju ambasadorice Bosne i Hercegovine u Italiji govori da ona ima određeni diplomatski status i da raspolaže određenim informacijama i strategijama koje Bosna i Hercegovina ima namjeru implementirati, jer je njena funkcija da predstavlja interese Bosne i Hercegovine i interese Predsjedništva Bosni i Hercegovini u Italiji.

Tu imamo drugi problem u ovoj državi, problem dvojnog državljanstva, situaciju gdje su ljudi, u ovom slučaju Hrvati i oni koji imaju hrvatsku putovnicu, ujedno i građani Evropske unije. Moralno, političko i pravno pitanje je kako je moguće da jedna osoba, dakle koja je u visokoj diplomatiji Bosne i Hercegovine, ustvari zastupa interese druge države. Pitanje je sada sigurnosno, pravno i krivično čije je interese ta žena bilo kad zastupala.

Da li je uvijek zastupala interese Zagerba, ili interese Sarajeva. Jer, napuštati diplomatsku funkciju Bosne i Hercegovine da bi se predstavljala druga država u Evropskoj uniji za mene predstavlja najniži mogući moralni čin i trebalo bi biti predmetom krivične odgovornosti."

Po Kovačevićevom mišljenju, ambasadorica Zovko nije jedina osoba koja se neprekidno nalazi u stanovitoj "sivoj pravnoj zoni", jer posjedovanjem državljanstva druge zemlje neprekidno riskira da se nađe u situaciji da prekrši ili zakon Bosne i Hercegovine, ili krivični zakon Hrvatske. Plastično objašnjava da se u tom položaju nalazi i hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović, čijom je političkom voljom Željana Zovko imenovana na mjesto ambasadorice u Italiji.

Stanje permanentnog kršenja zakona

"Znači, prvenstvena stvar, opet se vraćamo na to da je glavna 'igranka' vezana za dvojno državljanstvo. To je osnovni problem. Mi imamo krivičnu odgovornost od hrvatskog člana Predsejdništva Bosne i Hercegovine, pa do svih ljudi koji rade u sistemu Bosne i Hercegovine, na bilo kojoj poziciji, a da imaju dvojno državljanstvo. Evo zašto... Član Predsjedništva dolazi u dodir s tajnim podacima, koje dostavlja obavještajna služba Bosne i Hercegovine. S obzirom da je državljanin Hrvatske, a ako se u tim podacima nađe neki podatak koji se odnosi na nekog hrvatskog  građanina kojeg je obrađivala naša obavještajna služba, on silom zakona mora to krivično djelo prijaviti, jer u suprotnom čini krivično djelo neprijavljivanja u Hrvatskoj. A ako ga prijavi, onda čini krivično djelo zloupotrebe službenog položaja u Bosni i Hercegovini.

Sama činjenica obnašanja takve odgovorne funkcije u jednoj državi, a imanja dvojnog državljanstva, takvu osobu stavlja u sferu krivičnog djela i krivično odgovorne osobe. Takva je i gospođa koja je ambasadorica Bosne i Hercegovine u Italiji", zaključuje Kovačević.

Slučaj mogućeg napuštanja ambasadorskog mjesta u Italiji Željane Zovko sagovornici Al Jazeere objašnjavaju kao čin loše postavljene politike u kojoj država Bosna i Hercegovina gotovo da i nema načina da takvo ponašanje spriječi i sankcionira.

Činjenica da takvim djelovanjem buduća hrvatska europarlamentarka podriva sigurnosni sistem Bosne i Hercegovine jasno govori da ova zemlja još uvijek nedvoljno izgrađena i samostalna, barem kada su u pitanju poslovi zaštite sigurnosnih i podataka od najveće važnosti za interese Bosne i Hercegovine.

Izvor: Al Jazeera