Sa Veterinarskog fakulteta izdali smjernice stočarima:Bolest plavog jezika i dalje pravi štete u BiH

Bolest plavog jezika, koja zahvata životinje preživare - ovce, koze, goveda, ne prestaje izazivati ekonomske štete stočarima u Bosni i Hercegovini, piše Patria.  

Iz Kancelarije za veterinarstvo Bosne i Hercegovine objašnjavaju da ima više žarišta na području cijele zemlje. Neka od žarišta uočena su u Nevesinju, Foči, Palama, Goraždu, Kalinoviku, Mostaru, Bosanskom Grahovu, Prozor-Rami, Kalesiji ali i u drugim općinama.

Na državnom nivou nema jasne strategije kako da se bori protiv ovog problema. Dio strategije prave entiteti. Stočari često iznalaze individualna rješenja.

Stručnjaci sa Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, predvođeni profesorom Tarikom Bajrovićem su izdali brošuru 'Bolest plavog jezika', u kojoj stočare i veterinare savjetuju na koji način mogu prepoznati oboljenje, liječiti ga, djelovati preventivno... Opisuju i druge važne činjenice koje je potrebno poznavati u vezi sa ovim oboljenjem.

Profesor Bajrović u komentaru za novinsku agenciji Patria objašnjava:

„Bolest plavog jezika je nekontagiozna, samim tim i neepidemijska zarazna bolest a variranja u simptomatologiji uključujući i uginuća  su u vezi sa aktuelnim serotipom orbivirusa, od koji aktuelni u našoj zemlji nije osobito patogen.

Bolest treba promatrati kroz prijemljive domaćine (ovce i goveda) te rezervoare i biološke vektore (insekti-komarčići) s tim da su u perspektivi ovi drugi mnogo važniji za distribuciju bolesti i njeno zadržavanje na određenim geolokacijama.

Izvor bolesti mogu biti importirana a vakcinisana goveda, ovce i goveda oboljela i u konvalescenciji te komarčići koji su prethodno parazitirali na oboljeloj životinji. 

Nažalost, u našoj zemlji su aktuelni  svi navedeni izvori iako nijedan od njih nije dovoljno istražen. Ukoliko bi se stvorili uslovi za brzu i kvalitetnu dijagnozu uključujući konfirmaciju putem svjetskih referalnih laboratorija (npr u Pirbrajtu)  stvorile bi se realnije pretpostavke za savremeniji pristup u kontroli bolesti jer je u ovakvim okolnostima prognoza neizvjesna.

Oko projekcije budućih stanja uz stalno educiranje i farmera i veterinara preporučili bi abstiniranje od upotrebe bilo koje vakcine te zabranu prodaje i korištenja antibiotika nestručnim licima (većina farmera) između ostalog i zbog karence na meso i/ili mlijeko koju farmeri obično ne poštuju.

Na kraju treba naglasiti da su noć i toplota "saveznici" insekata i da češće napadaju životinje smještene van nego one u objektima. S tim u vezi je preporuka da se drži ogranićeni broj životinja odnosno onoliki broj koliko se može smjestiti u objekte i izbjegavaju nepotrebna premještanja životinja s jedne na drugu lokaciju. U vezi nadoknade štete za oboljele-prinudno zaklane ili uginule životinje morala bi resorna ministarstva  obezbijediti finansijska sredstva kako bi cijeli postupak uklanjanja bio ubrzan“, kaže profesor Bajrović".