Budimir za NAP: Hapšenja u Orašju izvedena su kako bi se zaoštrili odnosi između Hrvata i Bošnjaka

Živko Budimir penzionisani je general Hrvatskog vijeća odbrane (HVO). Uz to, dugogodišnji je i iskusni političar. U periodu od 2011. do 2015. godine bio je predsjednik Federacije BiH.

U intervjuu za novinsku agenciju Patria objašnjava zbog čega misli da je hapšenje bivših pripadnika HVO-a u Orašju politički montiran proces, govori zbog čega vjeruje da iza hapšenja stoji srpska strana te iznosi činjenice kojim ukazuje na to da je Dragan Čović morao znati za hapšenja.

Deset bivših pripadnika HVO-a iz Orašja uhapšeni su 31. oktobra. Optuženi su za ratni zločin nad srpskim stanovništvom u Orašju. Među njima je i general Đuro Matuzović. Sud Bosne i Hercegovine dozvolio je mjesec dana kasnije da se uhapšeni brane sa slobode.

Patria: Poručili ste da je vrh HDZ BiH morao znati da se priprema hapšenje bivših pripadnika HVO-a u Orašju. Zbog čega mislite da je Čović bio upoznat sa cijelim slučajem?

Budimir: Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić visokopozicionirani je dužnosnik HDZ BiH i HNS-a. Na njegov prijedlog predložena je za pročelnicu Odjela za ratne zločine u Tužilaštvu BiH Gordana Tadić, a sada je i vršitelj dužnosti glavnog tužitelja Tužilaštva BiH. Krešić i Tadić su u rodbinskim vezama. Dakle, i privatnim i službenim vezama Krešić je morao znati da će se ta hapšenje dogoditi.

Dalje, došao sam do informacija, koje smatram vrlo pouzdanim, da je operativno akciju hapšenja u Orašju vodio Đuro Knežević. Knežević je iz Orašja, i također kadar HDZ BiH.
Sve ovo samo po sebi podrazumijeva da ako su ljudi iz HDZ-a bili uključeni u hapšenje, vrh HDZ-a bi trebao znati da se hapšenje priprema. Teško mi je pretpostaviti da nisu informirali svoje šefove o ovim dešavanjima.

Patria: Ako je vrh HDZ-a šutio, onda su imali razloga da šute? Zbog čega su Matuzović i ostali uopće uhapšeni? Koliko su mogli biti odgovorni za dešavanja tokom rata u BiH?

Budimir: Smatram da je hapšenje u Orašju isplanirani čin koji je trebalo već ionako poljuljano povjerenje, pa i otvorenu netrpeljivost između Bošnjaka i Hrvata dodatno produbiti. 

Mislim da je hapšenje dio jednog šireg plana, kada je u pitanju šira regija, zbog geopolitičkih preslagivanja, koja su posebno aktivna od donošenja odluke Crne Gore o pristupanju u NATO, da se i u slučaju eventualnih novih ratnih događanja na ovim prostorima onemogući ratno partnerstvo Hrvata i Bošnjaka, odnosno da bi se na taj način ojačala srpska pozicija u Bosni i Hercegovini, ali i u cijeloj regiji.

Od samog trenutka hapšenja dio medija u Hrvatskoj, a vjerovatno na inicijativu političkog vrha HDZ BiH i HNS-a pokušao je usmjeriti frustracije hrvatskog naroda u BiH prema bošnjačkom političkom rukovodstvu.

Činjenica je da i dalje taj politički vrh Hrvata u BiH, koji ima izuzetne jake veze sa Miloradom Dodikom, i Beogradom i dalje jaše na toj tezi i pokušava hrvatski narod u BiH, a po automatizmu i u Hrvatskoj, usmjeriti ka bošnjačkoj strukturi. Veze političkog vrha Hrvata u BiH sa Dodikom i Beogradom su poslovne veze, prijateljske, političke pa čak i obavještajno-sigurnosne.

Patria: Mislite li da su novi sukobi u BiH zaista i mogući, nakon svega što je region prošao '90-ih godina? Mislite li da je moguće ponovo okrenuti jedan narod protiv drugog?

Budimir:  To nekakvo nagađanje, ili predviđenje mogućih ratnih dešavanja u BiH nije pusto naklapanje. O tome govore razne studije, pa čak i one koje su rađene u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je strateška skupina, predvođena jednim admiralom, nedavno objavila predviđanja u svijetu, gdje kažu da je jedan od mogućih ratova i onaj na Balkanu, odnosno rat u BiH. 

Sve to mi govori da se dešavanja u Orašju ne mogu posmatrati isključivo kao nastavak aktivnosti koje su posljedica ratnih dešavanja od '91. do '95. godine odnosno djelovanje pravosudnih institucija u BiH. Uvijek se tu u pozadini nešto krije. 

Ljudi u BiH su i '90-ih godina mislili „ko nas to može zavaditi“. To je urađeno vrlo lako. U svakom narodu imate jedan postotak ljudi koji su spremni prihvatiti takav način rješavanja spornih pitanja. I, ako vas okolnosti uvedu u takvu situaciju, vi jednostavno to prihvatite. Ili napustite zemlju ili uzmete pušku i ratujete sa svojim sunarodnjacima protiv drugih. 

Još uvijek su u BiH nerješena ključna pitanja. Tenzije su velike. A, s druge strane, ono što može biti uzrokom novog rata, ili što ja držim da u ovom trenutku jedino može biti uzrokom novog rata, to su interesi velikih sila. Svjedoci smo pokušaja ekiminacije Mila Đukanovića na dan izbora u Crnoj Gori. Taj pokušaj nije došao iz Crne Gore, već je uvezen.

Iste takve pokušaje možemo očekivati i na području BiH, Hrvatske, a svjedoci smo da se šalju poruke i premijeru Srbije Aleksandu Vučiću. 

Svi se sjećamo kako je bilo djelovanje Vučića tokom rata u BiH. Sjetite se čuvenog Vučićevog govora u Skupštini Srbije kada on govori da za svakog ubijenog Srbina treba ubiti sto muslimana. Svi se sjećamo da je on bio najčešća pratnja, što bi se u hrvatskom jeziku reklo – pobičnik Šešelju tokom njegovih posjeta Bosni i Hercegovini pa čak i tokom imenovanja četničkih vojvoda na Romaniji 1992. godine, među kojim je bio i sadašnji predsjednik Srbije Tomislav Nikolić.

Takvom Vučiću, koji se malo odmaknuo od te ideologije, danas se šalje upozorenja da bi i on mogao biti eliminiran.

Evidentno je da srpske institucije, poput Srpske akademije nauka i umjetnosti, Srpske Pravoslavne Crkve..., nisu odustale od projekta velike Srbije, i ta njihova težnja realizaciji tog projekta može biti iskorištena od stranih sila da bi se ponovno izazvao sukob na području bivše Jugoslavije. Dakle, pitanje je samo interesa i potpore iz vana.

Činjenica je da su se odnosni u regionu zakomplicirali odlukom Crne Gore za ulazak u NATO... Ako ne budemo dovoljno zreli i pametni, vrlo lako se može desiti izbijanje sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, a za to je najpogodnija Bosna i Hercegovina preko koje se može cijeli region uvući u nove sukobe.

Patria: Zašto mislite da bi u toj cijeloj priči oko tenzija u regionu hapšenje generala Matuzovića i ostalih bivših pripadnika HVO-a moglo ići u korist Čoviću? 

Budimir: Uhapšen je gener Đuro Matuzović i gotovo kompletan vojni vrh Hrvata u Orašju koji je djelovao tokom ratnih dešavanja u BiH. Takvi se krupni potezi ne donose, a da to nema multipliciranu korist za onog ko takvu odluku donosi.

Đuro Matuzović je bio istaknuti dužnosnik HDZ 1990. Većina ljudi koji su uhapšeni također su bili uključeni u tu političku opciju, i na neki način su oponenti HDZ-u i Draganu Čoviću.

Druga dimenzija tog hapšenja je da je taj proces odgovornosti za ratne zločine ponovo otvoren, i ja očekujem da će se ta hapšenja nastaviti. Na taj način će se eliminirati politički protivnici odnosno svi oni koji na bilo koji način predstavljaju prijetnju političkih struktura u BiH koje djeluju sve ove godine.

Tko je najveća prijetnja očuvanju sadašnjih pozicija vrhu HDZ-a BiH postalo je jasno posebo nakon izbora provedenih za hrvatski Sabor ove godine. Najkvalitetniji izborni rezultat, kao opcija suprodstavljana HDZ-u ostvario je general Glasnović, a uz njega su stajali ljudi uglavnom iz HVO-a.

Čak ako analizirate i lokalne izbore u BiH, vidjet ćete da su bivši pripadnici HVO-a itekako ugrozili pozicije HDZ-a u nekim općinama u Zapadnoj Hercegovini. 

Patria: Ako je Čović znao za hapšenje, da li je moguće da nije izvjestio Zagreb, ili je izvjestio ali je Zagreb šutio?

Budimir: Sada već ulazimo u zonu kalkuliranja, ali ono što sam zaključio po svojim nekakvim razmišljanjima jeste da hapšenja nisu slučajno urađena nakon posjete novog premijera Hrvatske Bosni i Hercegovini. Urađena su s ciljem da se pošalje određena poruka. 

Patria: Kakva je to poruka koja se željela poslati Plenkoviću i ko ju je želio poslati?

Budimir: I tu sada ulazimo u zonu kalkuliranja. Ali možemo zaključiti da je jedna od poruka novom premijeru Hrvatske i ta: „Mi smo tu značajni, i ako ne budeš stajao iza nas, evo načina na koji mi možemo destabilizirati i tebe i tvoju poziciju u Hrvatskoj, i zakomplicirati odnose koji su već ionako komplicirani u samoj Hrvatskoj.

Patria: Znači li to da je veći utjecaj HDZ-a BiH na Zagreb nego obratno?

Budimir:  Već neko vrijeme je moj dojam da to je tako.

Patria: Je li HDZ BiH uistinu toliko snažan kako se stvara utisak u javnosti. Ko su te snage u BiH koje mogu građanima ponuditi neku bolju poziciju. I SDA pokušava stvoriti takav dojam da su prvi kod Bošnjaka, mada ovdje ima neke alternative? Kod Hrvata se čini da je sve zakovano?

Budimir: Dakako da ima prostora za djelovanje drugačijih političkih snaga. Privid koji je stvoren da nema niko ko se može suprotstaviti HDZ-u je posljedica vrlo kvalitetnog djelovanja HDZ-a u razbijanju opozicionih stranaka. To se radi vrlo sistemski, naročito od 2000. godine pa na ovamo, kada su ključne ili čelne pozicije u toj stranici preuzeli ljudi koji su bili dio obavještajnih struktura u vrijeme Jugoslavije. 

Ti ljudi vrlo dobro znaju metode koje je primjenjivala i UDBA i KOS, u razbijanju drugih, i to sada savršeno primjenjuju kada je u pitanju razbijanje opozicije. 

Bosna i Hercegovina, a time i ljudi koji u njoj žive, dakle sva tri naroda i ostali, nemaju šansu izgrađivanju kvalitetne države, a to znači nema kvalitetnih institucija u BiH ukoliko budemo nastavili funkcionirati po etničkom principu, kako danas funkcioniramo, a to je da se predstavnici Bošnjaka predstavljaju kao oni koji štite samo bošnjačke interese, Hrvati hrvatske interese i sl. Institucijama RS svakako ne pada napamet da štite Hrvat ili Bošnjake.

Ja ne želim da moje interese štiti HDZ. Želim da me štite institucije Bosne i Hercegovine.

Patria: Koliko je Čović iskren kada govori o Herceg-Bosni ili trećem entitetu. I, da li je treći entitet zaista jedino rješenje za Hrvate u BiH?

Budimir: Najbolji odgovor na ovo pitanje daje sam Dragan Čović. Pogledajte kada se ta priča aktuelizira - samo pred izbore. I u trenucima kada se on osjeti ugroženim. Navedite mi konkretno njegovo djelovanje koje je sa ciljem uspostave trećeg entiteta, obnove Herceg-Bosne i sl.

U javnost sam 2004. iznio prijedlog regionalizacije BiH u četiri regije, ali koje ne bi bile po etničkom principu, i koje ne bi uvažavale današnju teritorijalnu podjelu BiH. Dakle, dva entiteta pa sada idemo napraviti četiri regije ali da se zadrže granice entiteta. To, ne! Nego te regije formirati po povijesnim, zemljopisnim, ekonomskim principima, i moje mišljenje je da je to najbolji način uređenja BiH. 

Međutim, mi moramo razmišljati i kao razumni ljudi. Ako BiH ne može funkcionirati kao normalna država osim da se organizira na način da ima tri federalne jedinice, ako je to uvijet normalnog funkcioniranja zemlje, dajmo to tako napraviti, ali u isto vrijeme idemo napraviti mehanizme koji će onemogućiti bilo kakvu diskriminaciju bilo kojeg naroda ili skupine koja je manjinska u bilo kojoj federalnoj jedinici. Federalne jedinice koje bi funkcionirale ovako kako danas funkcionira Republika Srpska u kojoj su Hrvati i Bošnjaci totalno obespravljeni i unatoč Ustavnoj odredbi o jednakopravnosti i konstitutivnosti imaju manja prava od nacionalnih manjina nije i ne smije biti rješenje za Bosnu i Hercegovinu. Ovakava Republika Srpska najsnažniji je argument protiv federalizacije Bosne i Hercegovine po etničkom principu.