Ahatović o novom Krivičnom zakonu RS: Vojna pitanja su isključivo u nadležnosti države

Novi Krivični zakon Republike Srpske polovinom 2017. godine trebao bi biti usvojen. Kako je najavio zakonodavac, novi zakon predviđa i niz mjera za zaštitu ustavnog poretka, piše Patria.

Za spriječavanje borbe protiv neprijatelja, formiranje paravojnih i parapolicijskih službi i za podrivanje odbrambene moći Republike Srpske predviđena je zatvorska kazna.

Kreatori zakona objašnjavaju da su tim neobičnim članom htjeli da zaštite integritet RS. To što se nešto još nije desilo, poručuju, ne znači da neće.

- Recimo, imamo napad na ustavno uređenje. Krivični zakon mora ići u naprijed od onih situacija i onog trenutka u kome živimo. To su situacije koje su predvidive i koje Ministarstvo pravde, kao neko ko je odgovoran za ovaj dio zakonodavstva, mora predvidjeti kao mogućnost, kaže Ivanka Marković, član Radne grupe za izradu Krivičnog zakonika RS.

Prema mišljenju vojnog analitičara profesora Nedžada Ahatovića, ako se ovakav zakon usvoji bit će u direktnom sukobu za Zakonom o odbrani BiH.

- Novim prijedlogom Krivičnog zakona RS tretira se odbrambena moć RS i oblici njenog ugrožavanja. U Krivičnom zakonu F BiH također se nalazi slična formulacija (član 155.).

Bez obzira na formulacije, oba krivična zakona su u direktnom sukobu sa Zakonom o odbrani BiH u kojem se u članu 2. kaže „Oružane snage su profesionalna, jedina vojna sila koju organizira i kontrolira Bosna i Hercegovina“.

U članu 82. Zakona o odbrani se u stavu 3. kaže „entitetski zakoni i podzakonski akti bit će usklađeni s odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona“.

Dakle, eniteti nemaju zakonsku mogućnost da u svojim krivičnim zakonima reguliraju vojna pitanja. To je isključiva nadležnost države propisana Zakonom o odbrani. Svi zakoni pa i krivični zakon i RS i F BiH su morali biti usklađeni sa Zakonom o odbrani BiH koji je stupio na snagu 5.oktobra 2005. godine, kaže Ahatović za Patriju.