Sladić: Prošla godina bila je ekstremna po mnogo čemu, pa i po vremenskoj prognozi

Piše Nedim Sladić

Rijetki su stanovnici Bosne i Hercegovine koji će iskreno žaliti za 2016. godinom, prvenstveno iz tačke pogleda na životnu sferu, ali i iz sfere pogleda na vrijeme koje je prošle godine bilo izrazito teško podnošljivo za većinu populacije, ponajviše zbog naglih smjena toplo-hladno i većih kolebanja temperatura zraka koji su se u dosta slučajeva desili tijekom noći.

Sinonim za 2016. godinu je definitivno riječ “ekstrem“ jer otkako je otpočela godina ekstremi nisu popuštali nego su samo se nastavili rapidno nizati kao biseri. Od naglih promjena vremena, izraženih pozitivnih i negativnih temperaturnih anomalija pa sve preko neuobičajnih vremenskih prilika u pojedinim godišnjim dobima. U nastavku prisjetimo se kakvo nas je vrijeme pratilo kroz izrazito tešku 2016. godinu.

Od svih dvanaest mjeseci, januar je ipak bio “najnormalniji“ i priličio je klasičnom januaru.
“Ako na Novo ljeto (1.1.) sunce sija, ribe, vina i voća dosta ćeš imati.“

Januar je počeo bez snijega na tlu, ali na njega nismo trebali puno čekati jer je već 2. januara zabijelio Sarajevo, no samo kratkotrajno. Krajem prve dekade mjeseca uslijedilo je petodnevno zatopljenje praćeno kišom i jakom južinom, a od 15. do 25. januara uslijedilo je najveće zahlađenje u ovoj godini uz tzv. ledene dane (dnevna temperatura ne prelazi nulti podiok) koje je ujedno označio i početak, ali i kraj zime 2015/2016.

Temperature koje su 11. januara dosezale i do 17 stepeni su se već 19. januara naglo stropoštale u minus za skoro istu vrijednost temperature mjerenu 11. januara, samo ovog puta sa negativnim predznakom.

Snijeg koji je počeo padati povremeno umjerenim intenzitetom od 15. pa sve do 18. januara nije pretjerano podebljao snježni pokrivač. Najhladnije jutro se bilježilo 23. januara, što je bio najhladniji dan 2016. godine kada je u Sarajevu u jutarnjim satima izmjereno -16 stepeni. Kraj mjeseca donio je južinu, osjetno zatopljenje i temperature koje su skakale ponovo do 17 stepeni.

Februar je 2016. nalikovao više aprilu nego samom sebi.
“Pazi se februarskog sunca! Ako se mačka sunča u februaru, u martu će ići pod peć.“
“Agata (5. februar), snijegom bogata.“

Naglo zatopljenje i preuranjene proljetne temperature koje su otpočele krajem januara produžile su se i u februar. Od samog početka, februar je isuviše rano počeo pokazivati svoju proljetnu stranu i temperature koje su skoro dosezale rekordne vrijednosti. Česta ciklonalna polja koja su se javljala u Sredozemlju uzrokovali su sa prednje strane potisak na jak dotok toplote iz Mediterana prema našim krajevima. Jedan takav je krajem druge dekade mjeseca uzrokovao ekstremno visoke temperature kakve se prije u Bosni i Hercegovini u povijesti nisu bilježile temperature. U periodu od 16. do 19. februara, na području Bosne i Hercegovine, temperature su rasle i do (pro)ljetnih 25 stepeni, a u Sarajevu, primjera radi, se 17. februara mjerilo čak 21 stepen, što je bilo tek za četiri desetinke stepena manje od prethodnog rekorda postavljenog u februaru 2008. godine (21.4 stepena, 25.02.2008). Niti jedan ledeni dan nije zabilježen, a najniža temperatura nije padala ispod -5 stepeni, što je izrazito rijetka pojava uzimajući u obzir da su zime u Sarajevu prilično oštre. Pomalo neuobičajno, no mjesec je često obilježila i pojava grmljavine, a zbog izrazito jakih južnih vjetrova i česte prljave kiše sa primjesama saharskog pijeska, a jedna od pješčanih kiša koja je ostavila najveći talog pijeska pala je 29. februara nakon vrlo jakog juga koje se ispuhalo noć prije.

Mart, s druge strane, tmuran i hladniji od februara.
“Ožujak – luđak!“ To je mjesec u kojem se svako godišnje doba pojavi u jednom danu na barem petnaestak minuta.
“Babine huke (Baba Marta)“ – posljednji trzaji zime koji nagovještavaju dolazak proljeća.

Mart je prošle godie bio iznimno kišovit, a neki jači prodori studeni su izostali, tako da je toplina s kraja februara se nadovezala i na mart. U 2016. mart je bio relativno miran i monoton mjesec. Prosječno vrijeme sa prosječnim temperaturama zadržalo se skoro do kraja druge dekade mjeseca. Ipak, mart ostaje i uvijek će ostati mart po jednoj pojavi zvanoj “babine huke ili period Babe Marte“.  Kratkotrajno, početkom treće dekade bilježilo se nekoliko dana uzastopno brzih smjena vremena, počevši od pljuskova kiše, snijega a onda na kraju i sunca. Međutim, optimizam u lijepo proljeće se vraća krajem marta sa temperaturama blizu 25 stepeni. Ni slutili nismo kakav nas tek lijep april čeka.

April koji će se pamtiti. Preuranjeno ljeto.
“Quatrro aprilante (4. april), quaranta di duranti.“
“Kakvo vrijeme preovladava četvrtog aprila, takvo rado ostaje  
četrdeset idućih dana.“

Subjektivni dojam za mjesec april jeste da je bio većim dijelom izrazito topao i atipično sunčan mjesec, što se zadnji put desilo 2006. godine, no za razliku od 2006. zasigurno je da toplina u onolikoj mjeri se ranije nije mjerila. April su ispratili vrlo izraženi valovi topline koji su dolazili iz područja Mediterana u sklopu azorske anticiklone i južnih visinskih strujanja. Jedan takav se desilo već na početku mjeseca kada je dotok tople vazdušne mase iz područja Mediterana se naglo intenzivirao, pa su temperature već tada naglo skakale na vrijednosti više primjerene junu nego aprilu. Već uveliko se 5. aprila u pojedinim područjima naše zemlje mjerilo i 30 stepeni u hladu, pa je “ljeto u aprilu“ moglo započeti.

Koncepciju ljeta u aprilu je pokvarila promjena vremena krajem prve dekade mjeseca uz prosječne temperature, ali samo nakratko, jer je sredinom mjeseca uslijedio drugi, znatno jači val vrućine sa područja Mediterana. Temperature su ponovo nakon kratke stanke poprimila junska obilježja, a u Zenici se 17. aprila mjerilo čak 32 stepena. Kako se približavao kraj mjeseca, vrućina je postepeno gubila na snazi, a svoj vrhunac doživljava 24. aprila, kada dolazi do izrazito jakog zahlađenja sa sjeveroistoka Evrope uz spuštanje vrlo hladnog zraka iz područja Sibira na naša područja. Ekstrem tek slijedi. Šlag na tortu dolazi 25. aprila, kada Sarajevo u rano jutro pogađa jaka mećava primjerena mjesecu januaru, a temperatura je opala na -1. Pomalo naglo, na kraju mjeseca aprila nakon ljetnog obilježja vremena, 27. i 28. aprila se u pojedinim područjima bilježio čak i mraz. Kraj mjeseca vraća temperature u prosjek.

Na ovakav maj smo navikli, red sunca i toplote – red kiše i hladnoće.
“Ako je maj na početku vedar, tad je pri koncu kišovit.“
“Ako maj započne smijehom na kraju završi plačući.“

Maj prošle godine nije donio neka veća iznenađenja, ali je bio relativno monoton mjesec od početka pa sve do njegovog kraja. No ono što treba izdvojiti jeste da je u prvih dvadeset dana čak u njih sedamnaest se javljala pojava padavina. Međutim, temperature nisu bile isuviše niske i držale su se veći dio maja u prosjeku. No krajem mjeseca dolazi do prvih izraženih vrućina sa temperaturama koje su išle i do 34 stepena.

A u junu, vrlo naglo iz ugodnog vremena preko noći pređosmo u pravo pravcato ljeto i prvu tropsku noć.
“Hladan juni ražalosti sve.“
“Suh juni donosi dobro vino.“
“Petar (29. juni) peče, Ilija (20. juli) žeže!“

Juni ove godine je pokazao nešto ljepšu stranu ove godine, s obzirom da sunca je bilo u sasvim dovoljnim količinama, što se recimo ne može reći za maj koji je veći dio mjeseca u Bosni i Hercegovini bio prekriven oblacima. Lijepi dani su se počeli nizati od početka mjeseca, ali gotovo svakodnevno su bili prekidani kratkotrajnim lokalnim nestabilnostima, što je i tipična slika prvog ljetnog mjeseca. Prvu polovinu mjeseca obilježile su sasvim ugodne temperature zraka koje su išle do 28 stepeni danju i spuštale se do 12 stepeni noću. Međutim, već od 14. juna polahko se osjeća da će ljeto nastupiti. Da će se to pokazati tačnim pokazuje se u noći 16. na 17. juni, u vidu prodora vrlo jakog, vrelog južnog i jugozapadnog vjetra koji je iste noći držao cijelu noć temperaturu u Sarajevu iznad 26 stepeni, što je iznimna rijetkost za naš grad. Od tog trenutka ljeto je zvanično i počelo. Kraj mjeseca donosi temperature do 35 stepeni, ali i lokalne nestabilnosti.

Vrlo toapo juli. Nikad jača nevremena u našem gradu.
“Juli suh i blag, narodu je drag.“
“Ilija žeže (20. juli), Jakov (25. juli) kuri, Ana (26. august) žari.“
“Hladan juli čitavo ljeto rashladi.“

Prvih petnaest dana jula nad Bosnom i Hercegovinom vladalo je polje visokog vazdušnog pritiska te vrlo visoke temperature koje svoj vrhunac dostižu 13. jula, kada je u Zenici i Mostaru izmjereno 38, a u Sarajevu 35 stepeni. Nagla promjena vremena dolazi sredinom mjeseca kada u Bosnu i Hercegovinu stiže naglo i jako zahlađenje praćeno padom temperature za više od 20 stepeni (35 – 14) padavinama, često i jakim tučonosnim nevremenima uz jake grmljavinske procese i lokalno obilne količine padavina. Iako će se stanje sa vremenom popraviti, ono neće biti posve stabilno. Pod utjecajem visinske ciklone, centralna Bosna će se suočiti sa dva vrlo jaka tučonosna nevremena i jednim sa obilnim padavinama koje je potpilo Vareš 25. jula, uzrokujući haos, a dva dana kasnije jako nevrijeme pogađa Sarajevo i uzrokuje kolaps u gradu. Možda je to bilo i najjače nevrijeme u Sarajevu od 2000. godine. Kraj mjeseca donosi vrućine do 35 stepeni, ali ljeto kao da posustaje.

Ponovi se donekle avgust 2005.
“Kakav je avgust na početku, takav će uglavnom biti i do kraja.“
“Ako je početak avgusta kišan, tako će biti cijeli mjesec.”
“U avgustu hladan vjetar nosi postojano vrijeme.“

Ljeto kao da se predaje. Već 6. avgusta nad naše krajeve i Jadran stiže jako zahlađenje praćeno dosta niskim temperaturama primjerene jeseni. 13. avgusta je bilo naročito hladno, a u Sarajevu je te noći izmjereno čak 6 stepeni, što je jedna od najnižih temperatura mjerena od 2000. godine, a zadnji put se ponovila 2005. i 2006. godine.  Međutim, od sredine mjeseca vrijeme postaje sve ljepše, ali ljetne vrućine su defintivno odlučile zakazati. Do kraja mjeseca pratilo nas je većinom stabilno, mirno i dosta prijatno vrijeme.

Septembar je pokušao popraviti avgust... ali bezuspješno. Relativno topao, ali vlažan septembar.
“Kakav je septembru početak, takav mu je i kraj.“
“Ne odlete li lastavice do Miholjdana (29. septembar), bit će blaga zima do Božića.
“Ako na Miholje (29. septembar) sjever vuče, tešku zimu i snijeg dovuče.“

Od starta, septembar je gledao kako da ispravi avgustovske greške, ali nažalost nije uspio.
Iako su prve dvije dekade donijele obilje sunca i lokalne nestabilnosti, temperature nisu bile previše visoke te su vrijednosti išle do 31 stepen, što je za septembar prilično visoka temperatura. U trećoj dekadi mjeseca osjetilo se da jesen dolazi. Ali prije toga, početak oktobra donosi iznenađenje.

Bijaše to jedan dug, dosta hladan i iznimno kišovit oktobar.
“Neugodno vrijeme najčešće se pojavljuje potkraj listopada kada kiša ili vjetrovi obore većinu lišća s drveća, pa otud i ime ovom mjesecu.“ - meteorolog Milan Sijerković
“Grmljavina u oktobru znači nestalnu zimu.“

Oktobar je prošle godine opravdao svoj epitet najkišovitijeg mjeseca u godini. No početak nije slutio da će biti kišovit, uzimajući u obzir na iznimno lijepe dane i temperature do 22 stepena od kojih smo se morali rastati već na početku mjeseca. Od 5. do 15. oktobra naši krajevi su se nalazili pod utjecajem vrlo hladnog vremena, a temperatura je po prvi put nakon završetka zime ujutro pala na 0 stepeni, ponegdje i ispod nule (-1, 6. oktobar), što je bilo dovoljno za prvi manji snijeg na planinama. Da su promjene nagle u ovom mjesecu, pokazuje sljedeći podatak. 13. oktobra, u Sarajevu temperatura je ujutro iznosila 0, a 15. oktobra čak 20 stepena u isto doba dana, a skok temperature sa 0 na čak 24 stepena desio se u roku od samo 48 sati, što govori koliko je zatopljenje bilo izraženo. Te noći, zabilježena je i posljednja pojava grmljavine za ovu godinu. Kraj mjeseca donosi tri prijatna, lijepa dana sa visokim temperaturama i vrijednostima do 25 stepeni, (23 – 25. oktobar), ali ubrzo temperature naglo padaju, a potom i rastu.

Preduvertira u zimu. Novembar pokazuje istinitosnu tvrdnju da je mjesec u kojem se javlja prvi snijeg u Sarajevu.
“Kad se do kasne jeseni samo na vrhu jablana zadrži lišće, sigurno će biti duga i oštra zima.“

I dođe prvo jače jesensko zahlađenje, a s njim i snijeg u Sarajevu 3. novembra koji se nije zadržavao na tlu. A anomalije se nastavljaju nizati. Naglo zatopljenje će uslijediti svega tri dana kasnije kada je uz jugo temperature naglo sa 0 porasla na čak 21 stepen, a u naredna tri dolazi zahlađenje kada ponovo pada na 0 i javlja se ponovo snijeg nakratko. Tu će anomalije i stati, jer veći dio novembra donosi smjenu prosječnog, uobičajnog vremena.

A decembra, ne daj ti Bože nikome onakve magle i smoga. Ekstremno sušan decembar.
“ Nema li snijega na Božić, bit će ga na Uskrs.“
“ Ako Sunce sja na Božić, bit će sretna i mirna godina.“

Mjesec koji je od početka do kraja obilježila ekstremna suša, kao i njegov prethodnik iz 2015. godine, a vjerovatnoće za dva ekstremno sušna decembra su jako, jako mala.
Kao i godinu ranije, gušili smo se u smogu i magli, ali iza Božića stigla nam je promjena vremena, zahlađenje i prve padavine u obliku snijega koji će popraviti tmurnu sliku grada i pročistiti zrak.

Kraj 2016. donio je vedrije, ali i hladnije dane, pa smo u 2017. godinu ušli sa 14 cm snijega na tlu, temperaturom od oko -10 stepeni i vedrim vremenom.