Sankcije SAD-a upozorenje, stvari u BiH možete mijenjati samo dogovorom, a nikako kako to radi Dodik

Američke sankcije za Milorada Dodika su simptom onoga u čemu se Bosna i Hercegovina nalazi već dugo vremena. S druge strane, to je prvi, nešto rezolutniji potez kojeg je neko povukao u cijeloj Međunarodnoj zajednici, pogotovo ako govorimo o garantima Dejtonskog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini, nakon dugo vremena – kaže ovo za bh. novinsku agenciju Patria zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula.

On dalje pojašnjava da je američka strana očito ocijenila da je došlo vrijeme da na nekakav konkretan način pokaže da joj je stalo do očuvanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, „a ja bih rekao da su nakon dugo vremena odlučili uprijeti prstom u politiku koja po njihovom mišljenju najviše utječe na uznapredovalu dezintegraciju Bosne i Hercegovine, kako je zamišlja Milorad Dodik“.

- Ovo je jedna vrsta upozorenja. Svoje sankcije usmjerili su na jednog čovjeka. Mada, mi dobro znamo da Dodik nije nastao u vakuumu, on nije samo izraz ugrožavanja dejtonskog poretka, on je i dijete dejtonskog poretka. Zbog toga su ove sankcije i jedna vrsta kontradikcije – smatra Picula, te dalje dodaje:

- Dokle god postoji ovakav dejtonski poredak, koji se ne mijenja, ili se vrlo teško mijenja, ponašanje kao što je Dodikovo će biti moguće, i to ne samo od strane šefa RS-a, nego i od svih onih koji bi poželjeli vidjeti svoju neku političku budućnost izvan onoga što je danas Bosna i Hercegovina. Oni bi mogli slijediti Dodikov primjer.

Picula smatra da takvima, ali i svima drugima, američke sankcije trebaju biti jedna vrsta upozorenja, da ako se žele stvari mijenjati u Bosni i Hercegovini, to se može raditi samo dogovorima, pregovorima..., „ali nikako na način kako to već neko vrijeme radi Milorad Dodika“.

Na pitanje kako vidi to što Dodik američke sankcije naziva osvetom američke ambasadorice u Sarajevu Maureen Cormack, a ne sankcijama SAD-a, Picula podsjeća da su se u Bosni i Hercegovini mijenjali ambasadori SAD-a, „i uglavnom su svi oni imali loše odnose sa Miloradom Dodikom“.

- Crna lista je potez cijele administracije. Naravno, postavlja se pitanje zbog čega nije napravljena ranije, zbog čega se to desilo u fazi odlaska Obame i njegove administracije, i hoće li isti kurs zadržati i nova Trampova administracija – kaže Picula.

Na pitanje da li bi slične sankcije za Dodika mogla uvesti i Evropska unija, Picula kaže da je za tako nešto potrebna saglasnost svih članica EU.

- EU pokušava zajedno artikulirati vanjsko-sigurnosnu politiku. I, za sada još niko nije predložio takve sankcije, službeno. Mnogo toga zavisi o tome kako će se stvari odvijati u samoj Bosni i Hercegovini, hoće li doći do nekih promjena nakon sankcija SAD-a ili ne – kaže Picula.

- Mogu reći da je za sljedeću sjednicu u Evropskom parlamentu, u sklopu zasjedanja Vanjskopolitičkog odbora AFET-a, stavljena i tačka dnevnog reda o rastućim tenzijama na Zapadnom Balkanu, i tom prlikom ćemo vidjeti na koji način će vodstvo Vanjskopolitičkog odbora EP artikulirati tu tačku i kako će teći rasprava. Siguran sam da je motiv za stavljanje te tačke i ono što se dešava ovog trenutka, prije svega u Bosni i Hercegovini – dodaje Picula.

- EU svakako i po prirodi svojih unutarnjih odnosa kaska za Amerikom, teže se donose odluke. U zadnje dvije godine, praktično od izbjegličke krize, vidimo kako se Evropa teško dogovara oko zajedničke politike prema izbjeglicama, kako se teško održavaju sankcije Rusiji, pa ja vjerujem da na tom tragu treba razumijevati i taj jedan sporovozni odnos prema očitoj prijetnji stabilnosti u BiH.

Mogu li neke zemlje članice EU donijeti zasebne sankcije prema Dodiku, ili to mora biti usaglašeno sa Briselom?

- Bilo bi krajnje neuobičajeno da u ovakvoj situaciji neka zemlja solira, odnosno da sama povuče neki potez, ipak se radi o politici EU prema zemlji koja je dobila evo i priliku da počne pregovore vezane za mogućnost pristupa EU, tako da nije za očekivati da će neka zemlja povući poteze samostalno. Uglavnom će se pokušati dogovarati zajednički potezi u okviru EU – kaže Picula za Patriju.