Hoće li nas različiti rezultati Popisa koštati validnosti odgovora iz Upitnika Evropske komisije?

Krajem juna 2016. godine objavljeni su zvanični rezultati Popisa stanovništva koji je proveden u oktobru 2013. godine. No, oni se još nisu počeli zvanično upotrebljavati. Agencija za statistiku BiH pokrenula je aktivnosti kako bi se počeli koristiti novi podaci umjesto onih iz 1991. godine, ali bez saglasnosti entitetskih zavoda za statistiku ne može se napraviti plan implementacije, odnosno planiranje i primjena podataka, piše bh. novinska agencija Patria.

Polovinom avgusta 2016. godine rezultati Popisa zvanično su objavljeni i u Službenom listu BiH čime je ispunjen posljednji uslov za njihovu zvaničnu upotrebu i korištenje. U oktobru 2016. godine Međunarodna posmatračka misija (IMO) saopćila je da su rezultati validni te da je Popis proveden u skladu sa međunarodnim standardima.  

Upotreba rezultata Popisa na čekanju je i zbog toga što vlasti RS ne priznaju ove rezultate te su krajem decembra 2016. godine objavili svoje rezultate koji se razlikuju od već objavljenih.

Zanimljivo je da su prilikom ispunjavanja Upitnika Evropske komisije bh. institucije koristile podatke iz Popisa, dok su institucije RS-a koristile svoje podatke. Bit će zanimljivo kada Upitnik bude prolazio Mehanizam koordinacije jer ako budemo imali kontradiktorne odgovore mišljenje EU neće biti pozitivno.

Na važnost rezultata Popisa ukazivao je i specijalni predstavnik EU Lars Gunnar Wigemark koji je kazao da se na osnovu tih rezultata planiraju ekonomske i društvene reforme u oblasti zdravstva, obrazovanja, sigurnosti, socijalnih reformi.

Izvori Patrije iz Agencije za statistiku BiH kažu da niko ne zna koliko će trajati ova svojevrsna pat pozicija, ali isto tako da se ništa ne može uraditi bez dogovora i saglasnosti entitetskih statističkih zavoda.