Revizija presude je pravni lijek koji je na raspolaganju u postupku pred Međunarodnim sudom pravde u slučaju između Bosne i Hercegovine i Srbije. Prije deset godina se znalo da ćemo doći u poziciju mogućnosti korištenja ovog pravnog lijeka, pa je u ovom periodu trebalo intenzivno raditi na prikupljanju novih pravnih činjenica čime bi se prethodna tužba ojačala i ostvarili preduvjeti za pokretanje novog postupka – kaže za bh. novinsku agenciju Patria dr. Goran Kovačević, profesor sa Fakulteta za Kriminalistiku Univerziteta u Sarajevu.
Ovdje se, dodaje dr. Kovačević, ne radi o političkoj igri nego o „čisto pravnoj situaciji, tako da po mom mišljenju nema potrebe za dizanjem bilo kakvih političkih, etničkih ili drugih tenzija koje remete normalan život u Bosni i Hercegovini“.
Na pitanje zbog čega su sve 'oči usmjerene' na agenta BiH pred Međunarodnim sudom u Hagu, profesora Sabika Softića, i člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, te da li o ovako krupnim stvarima mogu odlučiti dva čovjeka, Softić kao pravnik i Izetbegović kao političar, dr. Govačević kaže da se u društvu stvara pogrešna slika kada se govori o reviziju presude.
- Ovdje se ne radi o volji dvojice ljudi, već o postojanju ili ne postojanju pravno relevantnih činjenica kojima se dopunjuje prethodna tužba – kaže dr. Kovačević.
- Međutim, koliko sam primijetio, postoji svojevrsni pritisak od strane raznih političkih subjekata na gospodina Izetbegovića da potpiše suglasnost za pokretanje revizije presude, a odnosni „zahtjevi“ su više u sferi politikanstva i borbe za mjesto prvog Bošnjaka, nego što je u pitanju stvarna težnja za pravdom. Na način, kako je medijski predstavljena situacija oko revizije presude, gospodin Izetbegović se našao u nezavidnom položaju jer se fokus stavlja na emotivnu dimenziju ovog postupka, dok se o pravnim aspektima gotovo i ne govori. Sa pravne strane postoji više subjekata koji su trebali aktivno učestvovati u prikupljanju materijala za pokretanje ponovnog postupka. Svakako je postojala obveza aktivnog rada Agenta Bosne i Hercegovine, Oficira za vezu u Hagu, ali i Instituta za istraživanje ratnih zločina u Bosni i Hercegovini. Pobrojani su, nadam se, razmotrili sve aspekte vezane za reviziju presude i ponudili gospodinu Izetbegoviću jasnu situaciju oko toga da li postoji osnova za pokretanje ovog postupka ili ne. Ovdje se može govoriti o politici samo u jednom slučaju i to: ako postoje relevantne pravne činjenice za pokretanje revizije presude, davanje ili nedavanje saglasnosti je politička odluka iza koje će stajati gospodin Izetbegović. U suprotnoj situaciji gdje ne postoje nove činjenice, pokretanje postupka revizije bi bilo odraz političke nezrelosti svih uključenih – smatra dr. Kovačević.
U presudi iz 2007. godine stoji da je vojska i policija Republike Srpske odgovorna za genocid u Srebrenici. Srbija je kažnjena jer nije spriječila genocid. Iz RS-a sve vrijeme ne priznaju takvu odluku Suda u Hagu. Čak je NSRS nedavno nagradila osuđene ratne zločince, među kojima su Krajišnik, Karadžić, Plavšić... Sada iz RS-a prijete velikim problemima u zemlji, ukoliko BiH pokrene reviziju presude protiv Srbije. Zar i vlastima u RS-u ne bi bilo u interesu revizija presude, odnosno zar im nije u interesu da pokušaju dokazati svoju nevinost. Zbog čega vlasti iz Banja Luke tako energično štite Beograd?
- Politikanstvo kojem su političari u BiH skloni dozvoljava i ovakvo ponašanje, gdje se na jeftin način pokušavaju dobiti nacionalni poeni a u isto vrijeme utvrditi i pozicija u vlasti. Mislim da je više u pitanju osnaživanje i dokazivanje vlastite nacionalne obojenosti i pravdanja dugogodišnjih pogrešnih poteza, nego što je to u pitanju stvarna podrška Banja Luke Beogradu – smatra dr. Kovačević.