Članak

Jedanaesti predsjednički izbori: Srbijom su vladali Milošević, Tadić, Nikolić...

Prvi direktni predsjednički višestranački izbori u Srbiji održani su 9. decembra 1990. godine i tada je za predsjednika izabran lider Socijalističke partije Srbije Slobodan Milošević. Posljednji izbor

Prvi direktni predsjednički višestranački izbori u Srbiji održani su 9. decembra 1990. godine i tada je za predsjednika izabran lider Socijalističke partije Srbije Slobodan Milošević. Posljednji izbori za predsjednika Republike održani su 2012. godine, kada je pobjedu odnio Tomislav Nikolić. Dosad je održano 10 predsjedničkih izbora.

Funkcija predsjednika Republike Ustavom je uvedena 1990. godine. Prije toga, postojala je funkcija predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Srbije, koja je uvedena 1974. godine, a do tada je funkciju predsjednika obavljao predsjednik Prezidijuma Narodne skupštine. Prema Ustavu, izbori za predsjednika Srbije održavaju se svake pete godine.

Izbori 1990. godine

Prvi direktni, višestranački izbori za predsjednika Republike Srbije održani su 9. decembra. Tada su se kandidovala 32 kandidata, a ubjedljivu pobjedu odnio je Slobodan Milošević, lider SPS-a i predsjednik srpskog državnog Predsjedništva. Osvojio je 65,34 odsto glasova.

Lider SPO-a Vuk Drašković zauzeo je drugo mjesto, sa 16,4 odsto glasova, a slijedili su ih Ivan Đurić, Sulejman Ugljanin i Vojislav Šešelj.

Pravo glasa na tim izborima imalo je 7.033.610 građana upisanih u birački spisak, dok je na izbore izašlo njih 5.029.123 (71,50 odsto).

Izbori 1992. godine

Paralelno sa vanrednim parlamentarnim izborima, 20. decembra 1992. održani su i vanredni predsjednički izbori, na kojima je učestovalo sedam kandidata. Miloševiću se najozbiljnije suprotstavio tadašnji premijer SRJ Milan Panić, iza koga je stala opozicija. Uprkos tome, Milošević je odnio pobjedu i dobio nov mandat.

Izbori 1997. godine

Na predsjednički izborima te godine učestvovalo je 17 kandidata. Izbori su raspisani u julu 1997, a održani su 21. septembra i 5. oktobra. Kako nijedan od kandidata nije dobio potrebnu većinu, u drugi krug su ušli kandidat socijalista Zoran Lilić i lider SRS-a Vojislav Šešelj.

Prema podacima izborne komisije, Šešelj je pobijedio Lilića, ali njegova pobjeda nije proglašena, jer na izbore nije izašao dovoljan broj birača (48,97 odsto). Novi izbori raspisani su za decembar iste godine.

Na izborima u decembru 1997. godine učestvovalo je sedam kandidata.

Socijalisti su na novim izborima kandidovali Milana Milutinovića, koji je u drugom krugu, prema podacima izborne komisije, pobijedio Šešelja tijesnom većinom.

Milutinović je osvojio 2.181.808 glasova (59,23 odsto), a Šešelj 1.383.868 glasova (37,57 odsto). Radikali su isticali da su izbori pokradeni.

Demokratska stranka, Demokratska stranka Srbije, Građanski savez Srbije i izvjestan broj manjih stranaka, bojkotovale su cjelokupan izborni proces.

Novi predsjednik Milan Milutinović stupio je na dužnost predsjednika Srbije u januaru 1998. godine.

Izbori 2002. godine

Pošto je Milanu Milutinoviću mandat isticao u januaru 2003. godine, izbori za šefa države raspisani su za 29. septembar 2002. U prvom krugu, od 11 kandidata, najviše glasova dobili su tadašnji predsjednik SRJ Vojislav Koštunica i njegov glavni protivkandidat Miroljub Labus, koga je podržao DOS.

U drugom krugu, 13. oktobra, Koštunica je dobio više glasova od Labusa, ali na birališta nije izašao dovoljan broj birača (45,46 odsto), pa predsjednik nije izabran.

Novi izbori raspisani su za 8. decembar iste godine. Na ponovljenim izborima, od tri kandidata, najviše glasova dobili su Vojislav Koštunica i Vojislav Šešelj. Drugog kruga nije bilo, jer ni u prvom nije izašlo više od polovine (45,17 odsto) upisanih birača.

Izbori 2003. godine

Nakon što je Milutinoviću istekao mandat, januara 2003, vršilac dužnosti predsjednika Srbije postala je tadašnja predsjednica republičke Skupštine Nataša Mićić, koja je raspisala nove predsjedničke izbore za novembar 2003. godine.

Na izborima je učestvovalo šest kandidata, a najviše glasova dobili su Tomislav Nikolić, zamjenik predsjednika SRS-a, i Dragoljub Mićunović, koga je kandidovao DOS.

Međutim, ni tog puta predsjednik nije izabran, jer na biračka mjesta nije izašao dovoljan broj birača. Poslije neuspjelih izbora 2003, u junu 2004. godine se išlo na nove izbore.

Izbori 2004. godine

Početkom te godine, Dragan Maršićanin (DSS) je izabran za predsjednika parlamenta i on je postao v. d. šefa države. Skupština Srbije je februara te iste godine izmijenila zakon o izboru predsjednika Republike i ukinut je cenzus od 50 odsto upisanih birača.

Nakon što je Maršićanin izabran za ministra privrede u novoj vladi, za predsjednika Skupštine i v. d. šefa države izabran je Predrag Marković. On je u aprilu te 2004. raspisao nove predsjedničke izbore za 13. juni.

U  prvom krugu su, od 15 kandidata, najviše glasova dobili tadašnji zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić - 954.339 glasova (30,6 odsto) i Boris Tadić (lider Demokratske stranke) - 853.584 glasa (27,3 odsto).

U drugom krugu, 27. juna, Boris Tadić je osvojio 1.681.528 glasova (53,2 odsto) glasova, a Nikolić 1.434.068 glasova (45,40 odsto).

Pošto je ispunjen zakonski uslov da pobjeđuje kandidat koji dobije većinu glasova birača koji su glasali, bez obzira na to koliki je odziv, treći predsjednik Srbije postao je Boris Tadić.

Izbori 2008. godine

Nakon donošenja novog Ustava Srbije (u novembru 2006. godine), održani su najprije izbori za Skupštinu Srbije (u januaru 2007. godine). U maju mjesecu formirana je nova Vlada, a ustavni Zakon predviđao je da se izbori za predsjednika Republike moraju raspisati do kraja godine.

Predsjednik parlamenta je u decembru 2007. raspisao izbore za predsjednika Republike za 20. januar 2008. godine.

Tako su građani ponovo izašli na birališta 20. januara, kada je održan prvi krug predsjedničkih izbora. Od devet kandidata, potpredsjednik Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić dobio je, prema podacima Republičke izborne komisije, blizu 40 odsto glasova, a kandidat Demokratske stranke Boris Tadić 1.457.030 glasova (35,39 odsto ).

Tog puta se išlo u drugi krug, koji je održan 3. februara. Boris Tadić je većinom glasova pobijedio Nikolića i po drugi put, prvi put po novom Ustavu, stupio na dužnosti predsjednika Republike Srbije.

Izbori 2012. godine

Boris Tadić je u aprilu te godine podnio ostavku i skratio svoj mandat, koji je trebalo da traje do februara 2013. godine, kako bi u Srbiji istog dana bili održani predsjednički, parlamentarni, lokalni i pokrajinski izbori.

U prvom krugu, 6. maja, najviše glasova, po treći put, osvojili su kandidat DS-a Boris Tadić (25,3 odsto) i kandidat Srpske napredne stranke, Tomislav Nikolić (25,05 odsto). Na izborima je učestvovalo 12 kandidata.

Drugi krug je održan 20. maja, kada je Tomislav Nikolić odnio pobjedu nad Tadićem, osvojivši 49,5 odsto glasova. On tako postaje četvrti predsjednik Republike Srbije. Na tu dužnost je stupio 31. maja.

Jedanaesti po redu predsjednički izbori bit će održani u nedjelju, 2. aprila. 

#Region