Radončić potvrdio kandidaturu: Imamo imena, a hoće li biti Izbora 2018. godine?

Iako je do Općih izbora ostalo još godinu i po dana već su poznata neka imena kandidata za člana Predsjedništva BiH, piše Patria.

Danas je svoju kandidaturu potvrdio i Fahrudin Radončić, lider SBB-a koji u posljednje dvije kandidature nije uspio ući u Predsjedništvo BiH.

- Bit ću kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine - kazao je za N1 Fahrudin Radončić. 

Do sada su zvanične kandidature na ovu poziciju potvrdili i Jerko Ivanković Lijanović ispred Narodne stranke Radom za boljitak kao i Amer Jerlagić, predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu.

Interesantno je da se već licitira imenima, a da se čak ne zna ni da li će biti održani izbori, jer još nisu dogovorene izmjene, a bez novog Izbornog zakona neće biti ni izbora naredne godine, tvrde iz HDZ-a BiH.

Na ovakve ultimatume ne pristaju iz SDA, tvrdeći da će se izbori održati, ali je evidentno da dogovora nema.

Aktuelna je i priča u vezi sa spajanjem lokalnih i parlamentarnih izbora u BiH, no domaći političari smatraju kako je nerealno pričati o spajanju izbora prije 2020. godine te da je potrebno ovu inicijativu odvojiti od izmjena Izbornog zakona BiH kojim se reguliše izbor članova Predsjedništva BiH.

Također velike probleme u ovoj oblasti donio je i Ustavni sud BiH koji je djelimično usvojio zahtjev Bože Ljubića za ocjenu ustavnosti odredbi članova Izbornog zakona BiH koji se tiču načina izbora delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, te je naložio Parlamentarnoj skupštini BiH da u roku od šest mjeseci od dostavljanja ove odluke prilagodi Izborni zakon sa Ustavom BiH.

Presuda je dostavljena krajem decembra prošle godine, što znači da nakon isteka roka Ustavni sud samo stavlja van snage odredbe zakona koje su sporne. U slučaju da se to desi neće se moći izabrati Dom naroda PFBiH, Dom naroda PSBiH...a što će dovesti u blokadu BiH, a cijela država bi mogla postati „slučaj“ kao što je to Grad Mostar već godinama.

Prema aktuelnim odredbama Izbornog zakona se iz svakog kantona birao najmanje po jedan delegat iz svakog konstitutivnog naroda, bez obzira na njegovu zastupljenost u tom kantonu, što je, prema ocjenama Bože Ljubića i Hrvatskog narodnog sabora (HNS), omogućavalo pripadnicima drugih konstitutivnih naroda da Hrvatima biraju predstavnike u Domu naroda Parlamenta FBiH.