Članak

Znakovni jezik priznat kao jezik manjine: Kakva prava u FBiH imaju osobe s onesposobljenjem

Seminar 'Socijalna inkluzija i barijere: arhitektonske, informaciono-komunikacijske i socijalno-ekonomske' održan je u zgradi sarajevske Općine Novi Grad, u organizaciji Saveza udruženja osoba s cereb

Seminar 'Socijalna inkluzija i barijere: arhitektonske, informaciono-komunikacijske i socijalno-ekonomske' održan je u zgradi sarajevske Općine Novi Grad, u organizaciji Saveza udruženja osoba s cerebralnom paralizom Federacije Bosne i Hercegovine. 

Na seminaru se govorilo o problemima sa kojima se u Federaciji susreću osoba s cerebralnom paralizom. Govorili su prof. dr Emira Švraka sa Fakulteta zdravstvenih studija u Sarajevu i predsjednica Saveza, prof. dr. Mirsad Muftić sa Fakulteta zdravstvenih studija u Sarajevu, prof. dr. Emir Fejzić s Arhitektonskog fakulteta, doc. dr. Naim Salkić, direktor Centra za slušnu i govornu rehabilitaciju u Sarajevu te Amela Hošić, sekretar Saveza i osoba s cerebralnom paralizom.

Tokom seminara istaknuto je da postoje različite barijere, koje onemogućavaju osobama s onesposobljenjem da funkcionišu na način na koji to mogu učiniti ostale osobe bez  onesposobljenja. A, te barijere mogu biti arhitektonske, informaciono-komunikacijske i socijalno-ekonomske (predrasude i nepristupačne usluge).

Jedan od većih problema sa kojim se osobe s onesposobljenjem susreću u Federaciji je i nepostojanje adekvatnog pristupa obrazovnim ustanovama. Zbog toga, istaknuto je tokom seminara, pogrešan je pristup ove probleme rješavati u nekoj školi ili na fakultetu tek onda kada se pojavi osoba u kolicima. Ovakvi problemi se moraju pretpostaviti i rješavati sistemski.
 
Znakovni jezik je danas u okviru sve prihvaćenijeg sociološko-kulturološkog modela gluhoće, u mnogim zemljama svijeta prihvaćen i priznat kao jezik manjine, ravnopravan bilo kojem drugom jeziku čujuće zajednice, istaknuto je, između ostalog, tokom seminara. 

Jedan od zaključaka seminara bio je i taj da je nevladin sektor najbliži građanima i da zbog toga nevladin sektor može učiniti mnogo i kada je riječ o osobama s onesposobljenjem. Jer, nevladin sektor je vrlo često i najglasniji „korektiv javnih politika“, promotor novih ideja, implementator novih praksi i zaštitnik principa demokratskog društva. 

Savez udruženja osoba s cerebralnom paralizom Federacije Bosne i Hercegovine je osnovan u oktobru 2011. godine. Čine ga četiri članice, predstavnice Kantona Sarajevo, BPK – Goražde, Zeničko-dobojskog kantona i Tuzlanskog kantona).

Dan osoba s cerebralnom paralizom Federacije BiH obilježava se 17. oktobra, piše Patria.

#BiH