Dom naroda podržao hitni postupak, Klub Bošnjaka pokrenuo zaštitu vitalnog nacionalnog interesa

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH po hitnom postupku na dnevnom je redu sjednice Doma naroda PSBiH, a što je zahtjev Ljijle Zovko, Bariše Čolaka, Zdenke Džambas, Martina Raguža i Marija Karamatića (Klub Hrvata u DN PSBiH), piše Patria.

Nakon glasanja o proceduri usvojen je hitni postupak. Osam glasova je bilo za, sedam protiv. Za su glasali i delegati SNSD-a, a što je i omogućilo da se usvoji hitna procedura.

Halid Genjac je nakon što je usvojena hitna procedura pokrenuo mehanizam za zaštitu vitalnog nacionalnog interes Bošnjaka, a potpisalo je svih pet delegata iz Kluba Bošnjaka.

Inače, predložena odluka Parlamentarne skupštine BiH u Domu naroda može biti proglašena destruktivnom po vitalni interes bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog naroda već inom glasova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata. Takvu predloženu odluku morat će odobriti u Domu naroda većina bošnjačkih, hrvatskih i srpskih delegata koji su prisutni i glasaju.

Ukoliko većina bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata stavi primjedbu (Klub Hrvata i Srba to učinio) na pozivanje na zaštitu vital­nog in­te­resa, predsjedavajući Doma naroda odmah će sazvati zajedničku komisiju koja se sastoji od tri delegata, od kojih je svaki izabran između bošnjačkih, hrvatskih i srpskih delegata, s ciljem razrješenja tog pitanja.

U ovom slučaju imenovana je Komisija u sastavu Halid genjacc, Sredoje Nović i Bariša Čolak.

Ako komisija ne uspije u roku od pet dana, predmet se upućuje Ustavnom sudu BiH koji će po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost slučaja. S obzirom da  je utvrđeno da sigurno neće biti usaglašavanja u zadatom roku, prijedlog je odmah upućen Ustavnom sudu BiH po hitnom postupku.

- Pozdravljam svaki napor koji dolazi u parlamentarnu proceduru koji znači ispunjavanje određenih presuda Ustavnog suda. Treba nuditi rješenja i razgovarati o njima, ali ovako krupne korekcije nisu dobre. Hitna procedura otklanja bilo kakve korekcije na tekst, a krupne izmjene moguće je napraviti samo kroz razgovore i amandmane. Mislim da bi svako rješenje bilo dobro prvo dostaviti Venecijanskoj komisiji – kazao je Genjac.

On je dodao da predloženi tekst ima čak i tehničke nedostake koji su prepreka ka usvajanju i da ne bi bilo dobro ovo razmatrati po hitnoj proceduri.

Bariša Čolak kazao je da se radi o važnoj materiji i da se o Izbornom zakonu priča jako dugo.

- Istina je da niti jedan od ovih prijedloga nije nešto što je nepoznato. Neki prijedlozi su poznati bh. javnosti jako dugo.  Primjedbe Genjca ne stoje. Tehnički detalji se mogu ispraviti – istakao je Čolak.

Ognjen Tadić u diskusiji je kazao da nije njegovo da do kraja objašnjava javnosti o čemu je riječ, jer se izmjene samo marginalno tiču RS-a, ali je važno napomenuti da se u ovu sjednicu ušlo u neobičnu situaciju.

- Jedan od ključnih partnera iz vlasti je u hitnu proceduru uputio prijedlog što isključuje komisijsku fazu, i uz pomoć opozicionog dijela delegata iz srpskog naroda usvojit će ovaj zakon i uputiti ga u PD PSBiH. Ja sada upućujem javni poziv da ne dolazimo u ovu situaciju, jer moramo čvrsto stajati iza Vijeća ministara. Ovaj jednostran potez HDZ-a mogu razumjeti, ali on govori i o nečemu drugom, kako se i HDZ i HNS našao u ovoj situaciji da nema kooperacije – kazao je Tadić.

On je dodao da je neophodno jasno razgraničiti ko je partner, ko je vlast a ko je opozicija.

- Mi ne brinemo za naše stolice, ali ako radimo, moramo raditi do kraja. Hitna procedura ima svoje manjkavosti koje su nametnute, jer nema dijaloga, ali se neće moći popraviti na ovaj način – kazao je Tadić, dodavši da prijedlog ima tehničkih nedostataka.

Mario Karamatić istakao je da ovo nije prijedlog HDZ-a, već usaglašen prijedlog HNS-a.

Martin Raguž podsjetio je da je davno formirana Interresorna grupa za izradu Izbornog zakona, ali da je jasno da nema političke volje za rješenje tog problema.

- Nisam ja tu da držim svijeću HDZ-u, ali evo imamo institucionalno rješenje. Hajmo malo preuzimati odgovornost, pustimo lidere, pokrenimo stvari ne idealizirajući ovo rješenje - kazao je Raguž.

Prema prijedlogu koji je upućen članove Predsjedništva BiH koji se biraju sa teritorije FBiH – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata biraju birači upisani u Centralni birački spisak, ali na način da mogu glasati za jednog ili drugog člana ali ne za oba.

Inače, za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH formiraju se tri izborna područja A, B i C. U izborno područje A ubrajaju se sve izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od dvije trećine Bošnjaka (devet općina Kantona Sarajevo, Tuzla, Živinice, Srebrenik, Lukavac, Gradačac, Čelić, Banovići, Gračanica, Kladanj, Kalesija, Doboj-Istok, Teočak, Sapna, Zenica, Kakanj, Maglaj, Tešanj, Zavidovići, Visoko, Breza, Olovo, Doboj-Jug, Bihać, Sanski Most, Velika Kladuša, Cazin, Bosanska Krupa, Ključ, Bužim, Konjic, Jablanica, Bugojno, Donji Vakuf, Goražde, Pale i Foča dio FBiH.

U izborno područje B ubrajaju se sve izborne jedinice u kojima prema popisu živi više od dvije trećine hrvatskog naroda (Široki Brijeg, Ljubuški, Posušje, Grude, Livno, Tomislavgrad, Kupres, Čapljina, Prozor-Rama, Neum, Ravno, Orašje, Domaljevac-Šamac, Kreševo, Dobretići i Usora.

Sve ostale osnovne izborne jedinice su izborno područje C u koje spadaju Mostar i Stolac.

Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH upućen je i u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a predloženim izmjenama i dopunama reguliše se izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, implementira se Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine U-23/14 tj. izbor delegata u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine, te Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine U-9/09 koja se tiče izbora u Gradu Mostaru. 

Što se tiče sastava GV Mostara članovi bi se birali iz pet izbornih jedinica (26 vijećnika), s tim da nijedan od konstitutivnih naroda ne može imati više od 15 svojih predstavnika u GV. Devet preostalih su mandati izabrani s teritorije Grada Mostara kao cjeline.