Direktorica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Sena Softić Taljanović kazala je za agenciju Patria da još uvijek nije finaliziran dokument koji će jasno utvrditi put i definisati protokole o urgentnom zbrinjavanju i prijemu pacijenata između Zavoda, Opće bolnice i KCUS-a.
Ona je kazala da je Zavod završio svoj dio posla, ali da ne zna u kojoj je fazi dokument niti ko bi ga trebao usvojiti. Na pitanje šta podrazumijeva dio plana koji je napravio Zavod, Softić-Taljanović je kazala da su razdvojili oboljenja koja pripadaju obiteljskoj medicini, sekundarnom nivou A, sekundarnom B i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite.
S obzirom da je na snazi još uvijek samovoljna odluka direktorica KCUS-a Sebije Izetbegović iz aprila 2016. godine o zatvaranju KUM-a ponedjeljkom i petkom, a da se pacijenti šalju u Opću bolnicu „Prim. dr. Abdulah Nakaš“, pitali smo direktoricu Hitne medicinske pomoći da li su svoj plan pravili neovisno o ovoj zabrani.
- Postoje bolesti kod pacijenata koji se bez obzira na to koji je dan voze na KCUS. Riječ je o psihijatrijskim bolesnicima, infektivnim pacijentima, ukoliko je slučaj za pedijatriju i neurohiruška oboljenja. Mi smo tačno utvrdili gdje se pacijent upućuje u odnosu na oboljenje koje ima – kazala je Softić-Taljanović.
Praksa koju je uvela direktorica Izetbegović prouzrokovala je više štete nego koristi, pa je tako najveći broj pacijenata koje Hitna pomoć doveze u Opću bolnicu najčešće ipak završavao na KCUS-u.
Da li treba reći da upravo životi hitnih pacijenata nekada zavise i od nekoliko sekundi, a kamoli kad je riječ o bespotrebnom vozanju između dvije bolnice. Također, čitav ovaj put pacijenta povećava troškove za obje bolnice.
Inače, treba podsjetiti da za zatvaranje KUM KCUS-a nikada nije donesena zvanična odluka Ministarstva zdravstva niti ministrice Zilhe Ademaj te je to bio dogovor direktora bolnica na probni period Seada Bašića i Sebije Izetbegović.
Više informacija željeli smo čuti i od resorne ministrice, ali ona nije odgovarala na naše pozive.