Herceg pripisuje zasluge: Vlada HNK stabilizirala budžet mjerama štednje ministra iz ranijeg mandata

Aktuelna Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona na čelu s premijerom Nevenkom Hercegom u posljednje vrijeme hvali se stabilizacijom budžeta HNK. A do toga su došli, kako navode, zabranom zapošljavanja i budžetskom štednjom.  

Činjenica je da je budžetska situacija u HNK danas povoljnija u odnosu na prethodne godine, ali valja istaći kako je do stabilizacije došlo. Aktuelna Hercegova Vlada očito se kiti tuđim perjem.  

Ministar finansija u prošloj Vladi HNK Samir Hadžihusejnović još prije skoro četiri godine najavljivao je da će doći do stabilizacije budžetskih prilika kada se provedu mjere štednje koje je on pokrenuo. Za te svoje poteze ministar Hadžihusejnović je tada zaradio krivičnu prijavu od strane onih koji su raznim tužbama opterećavali budžet HNK.  

Poslije silnih pokušaja svim mogućim metodama, smanjenjem javne potrošnje, smanjenjem plata, zabranom zapošljavanja, dugogodišnji problemi su riješeni uzimanjem kredita kod komercijalne banke i zatvaranjem svih obaveza od oko 1,1 milion KM mjesečno (starih obaveza, naslijeđenih dubioza iz perioda ranije vlade, koje su plaćane sredstvima iz budžeta zbog kojih se nisu mogle izvršavati tekuće obaveze) i njihovim svođenjem na oko 260.000 KM mjesečno.  

Ključna stvar za stabilizaciju finansijskih prilika u HNK bila je donošenje Zakona o naknadi štete za potopljena područja.

Od 10 HE u FBiH, njih 7 nalazi se na prostoru HNK, a na ime odštete za potopljena područja do tada su izdvajana sredstva u iznosu od oko 200.000 KM godišnje, dok je taj iznos novim zakonom vidno povećan i već tada je bivša Vlada počela zatvarati obaveze i bila u situaciji da od januara 2016. krene izvršavanje budžeta mjesec za mjesec uz taj dio iznosa od 260.000 KM na ime mjesečne rate kredita što je u odnosu na 1,1 milion bila prava sitnica.  

Pored usvajanja Zakona o nadoknadi štete za potopljena područja, bivši ministar Hadžihusejnović je donio odluku da se obustavi isplata za rad u komisijama, te da se zabrani rad komisijama u toku radnog vremena. Zbog rada u komisijama budžet HNK je do tada trpio ogromne gubitke, a najveći gubici bilježeni su u sektoru turizma i ministarstvu unutrašnjih poslova gdje su se u toku radnog vremena održavala zasjedanja raznih komisija i korišteni resursi Vlade (auto, gorivo, dnevnice)...

Nakon ovih poteza, MUP HNK je pokrenuo istragu protiv ministra Hadžihusejnovića zbog obustave isplate naknada za rad u komisijama. On je tada u intervjuu datom Večernjem listu najavio da bi od januara 2016. godine finansijska situacija u HNK mogla biti stabilna.  

Danas je situacija zaista stabilna, a Hercegovčka vlada, koja je zatekla poprilično sređenu budžetsku situaciju hvali se uspjesima.  

Kada je u pitanju zabrana zapošljavanja, naš izvor iz Vlade HNK kaže da nije tačno da je došlo do zabrane, te da je u posljednjih nekoliko mjeseci zaposlen veliki broj ljudi po raznim ministarstvima, uglavnom na mjestima savjetnika ministara. Poznato je da su mjesečna primanja savjetnika jednake primanjima radnika u realnom sektoru za šest mjeseci, pa je jasno koliko je budžet HNK opterećen tim enormno visokim izdacima.

Iako smo od Ureda premijera HNK Nevenka Hercega tražili više informacija o ovim zapošljavanjima, odgovor još uvijek nismo dobili.