KCUS štedi i na papiru: Pacijenti se upućuju u JU Domovi zdravlja KS da isprintaju nalaz!

Pacijentima u Bosni i Hercegovini sve je teže na njihovom putu utvrđivanja dijagnoze do ozdravljenja, a situacija je toliko alarmantna da iz bolničkih soba pozivaju novinare, organiziraju proteste, pišu pisma i apele, piše novinska agencija Patria.

Dr. Sebija Izetbegović, generalna direktorica KCUS-a više ne bira način kako bi ostvarila uštede u najvećem kliničkom centru u državi, koji je po svim parametrima nažalost samo najveći centar, ali ne i najbolji. Nedostatak lijekova, reagensa, konaca, gaza, higijenskih materijala surova je realnost na KCUS-u. Sada stižu i novi detalji-

Pacijenti zbog ušteda sve teže dolaze i do svojih nalaza nakon pregleda koje obave na KCUS-u. Kako nam je ispričao jedan pacijent čak pet puta je išao od KCUS-a do Doma zdravlja, ali nalaz nije uspio dobiti.

- Na Klinici za radiologoiju su mi kazali da će mi nalaz isprintati u Domu zdravlja i da će mi ga pročitati ordinirajući ljekar. No, u Domu zdravlja su mi kazali da nemaju resurse za takvo što, jer nisu imali printer i da u moj zdravstveni karton mora biti umetnut originalni nalaz s pečatom ljekara specijaliste – kaže pacijent, koji je čak četiri puta morao otići na Kliniku dok nije konačno dobio nalaz.

I ovaj slučaj nije jedini. Sve više pacijenata upućuje se u Domove zdravlja KS po nalaze koje su uradili na KCUS-u.

- Pa, ne mogu da vjerujem da i na papiru štede, a onda još krše zakon. Kako meni može nalaz izdati ustanova gdje nije rađen. Ja znam da su elektronski uvezani, ali dok u potpunosti ne zaživi sistem pacijent ne smije trpiti – dodaje dalje naš izvor.

Arman Šarkić, portparol JU Domovi zdravlja KS istakao je da su ljekari u JU Dom zdravlja KS prema standardu dugogodišnje prakse dužni imati originalan nalaz pacijenta u kartonu.

- Takav dokument je zaštićen i mjerodavan prema utvrđenim zakonskim propisima. Prednost informatičke uvezanosti zdravstvenog sistema u Kantonu Sarajevo je velika, jer svaki ordinirajući ljekar koji ima pristupnu šifru može na zahtjev pacijenta da očita nalaz. To je primjer dobre ljekarske prakse. Isprintan nalaz sa formalnog aspekta nije potpun, jer se na isprintanoj verziji ne nalazi originalni potpis i pečat ljekara specijaliste – kazao je Šarkić.

On dodaje da je „najvažnija činjenica da je u informatičkoj uvezanosti sistema svaki nalaz vidljiv i da ljekar sa svojom stručnošću determinira put pacijenta, a intencija je da u budućnosti sistem bude što propulzivniji sa maksimalnim smanjenjem administrativnih mehanizama“.

No, očito je da ta informatička uvezanost sistema ima brojne manjkavosti koje najviše osjete pacijenti "ganjajući originalni nalaz".