Piše: Muharem Cero
Veseli igrokaz koji su jučer u Briselu u evropskom sjedištu NATO-a odigrali prisutni ali manje vidni Mladen Ivanić i neprisutni ali puno više vidni Milorad Dodik potvrdio je jednu činjenicu - između Dodikovog jasnog 'njet' i Ivanićevog 'da ali' nema nikakve razlike.
Posljednji NATO uslov za akiviranje NATO puta BiH na čekanju je gotovo osam godina. Bosna i Hercegovina nažalost nije ni u tom roku uspjela da evidentira i uknjiži imovinu potrebnu za MAP put. Tek stiješnjena ekonomskim problemima i svjesna činjenica da je njen i Euro put i kao voda potrebni MMF-ov kredit vezan za aktiviranje MAP-a, odlučila se odigrati igra koja se jučer dogodila u Briselu.
Unezgođeni Mladen Ivanić je potvrdio ono što je svima znano, a to je da Republika Srpska nije spremna zarad NATO puta, iz sebi znanih razloga, izvršiti registraciju vojne imovine na svojoj terotoriji na državu Bosnu i Hercegovinu s pravom korištenja Oružanih snaga BiH.
Jasno je da je Ivanićev istup jučer bio dobro koordiniran sa Miloradom Dodikom. Dodik je sebi svojstveno, populistički, i pozno proljetno migrenozno bio eksplicitan. Jasno je izgovorio da RS ne samo da nije voljna ući u NATO put BiH, nego da nije spremna izvršiti registraciju vojne imovne BiH na svojoj teritoriji u korist BiH.
Iza ovakvog odgovora kriju se dvije stvari. Prvo, pitanje vojne imovine je najdirektnije vezano za rješavanje statusa ukupne imovine države Bosne i Hercegovne. U tome je RS već poodavno jasna. Svojom tvrdnjom da je teritorija jednako vlasništvo nad teritorijom Milorad Dodik i dalje neustavno pokušava da promijeni ustavno-pravni karakter dejtonske BiH.
Slijedeći upute Čosićevskog tipa nastoji Bosnu i Hercegovinu iščitavati kao konfederaciju, ili pak državnu zajednicu, što ga ohrabruje za dalji potez secesije Bosne i Hercegovine.
Drugi razlog ovoga Dodikovog čina, a kojem snažno pripada i Mladen Ivanić jeste još uvijek njihova neriješena dvojba kojim putem 'bosansko srpstvo' treba da krene - majčici Rusiji ili zapadnom demokratskom svijetu.
Igrokaz koji je priređen u Briselu naravno neće polučiti rezultate što se se tiče NATO struktura, jer one jasno stavljaju do znanja da u MAP i NATO može ući samo država Bosna i Hercegovina, a ne i njeni administrativni aranžmaniodnosno entiteti. Malo je vjerovati, ali ne i isključiti da će domaći politički igrači nasjesti na vještu smicalicu dvojca Ivanić-Dodik.
Ostaje ipak nejasno povodom kojeg saznanja ili činjenica Denis Zvizdić i pored ovakvih izjava Ivanića širi optimizam o MAP-u do konca ove godine ili pak s početka 2018. Ukoliko je ovaj optimizam bez pokrića, a što i jeste, onda je to tek dio predizbornog folklora bosanskohercegovačkih političkih igrača.
Eventualni ulazak u MAP u modelu asimetričnog vlasništva nad vojnom imovinom prijeti ostvarenjem kiparskog scenarija na bosanskohercegovačku suverenost.
Očekivati je da se neće dogoditi scenarij iz banjalučkih restorana te da će međunarodna zajednica ali i Zvizdić i domaći politički igrači proniknuti u sve pogubnosti ovih zamki i istrajati na realizaciji talinskog uslova registracije svih 58 vojnih lokacija na njenog vlasnika državu Bosnu i Hercegovinu.
Mada, u poremećenoj bh. zbilji nikad ne reci nikad.