Bosna i Hercegovina zemlja je zastoja, blokada i paradoksa. Nacionalne podjele još uvijek žive i to je dokazala i poslanica HDZ-a 1990 Diana Zelenika koja nerijetko u Parlamentu BiH poteže pitanje majorizacije Hrvata, a trebala bi se baviti drugim konkretnijim stvarima, kako bi sva tri naroda u BiH živjela kvalitetnije i bolje, piše agencija Patria.
Izabrana je kao i svi drugi u ovo zakonodavno tijelo kao predstavnik građana, pa je logično i da zastupa njihove interese. Posljednji primjer odnosi se na njeno pitanje upućeno Ministarstvu za ljudska prava u kojem pita „šta mislite učiniti da bi se zaustavila sistemska majorizacija pripadnika hrvatskog naroda u Federaciji BiH u sferi jednakopravnosti zapošljavanja u federalnim ministarstvima kao i neravnopravna raspodjela budžetskog novca iz tih ministarstava koja prema popisu stanovništva iz 1991. godine mora biti u omjeru 1:2,3 u svim segmentima“.
- Sistemski se krše odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma, Evropske konvencije o ljudskim pravima u pogledu diskriminacije te Ustava BiH koji jamči jednakopravnost svih državljana BiH – kazala je Zelenika.
Ustvrdila je Zelenika da je lako doći do službenih podataka o majorizaciji hrvatskog naroda uvidom u broj uposlenih. Očito je da Zelenika nije računala na odgovore kakvi su uslijedili iz ministarstva Vlade FBiH. Naime, u odgovorima koji su dostavljeni naveden je broj uposlenih i nacionalna struktura koja pokazuje da je ispoštovan omjer o kojem Zelenika govori.
Ono što je nelogično u cijeloj ovoj priči je da jedna državna poslanica i dalje živi u prošlosti (tačnije 26 godina), a ne pita se zbog čega se još ne primjenjuju podaci od Popisa obavljenog 2013. godine, međunarodno priznatog i verifikovanog. Umjesto da svojim radom i političkim djelovanjem zagovara da se što prije počne s primjenom najnovijih podataka Zelenika stvara nove podjele.
Inače, prema podacima Popisa 2013. u BiH živi 50,11% Bošnjaka, 30,78% Srba i 15,43% Hrvata. U nastavku donosimo pregled uposlenih na osnovu podataka koji su dostavljeni iz Vlade FBiH. Iz Ministarstva za ljudska prava BiH kazali su da su iz dostavljenih odgovora ministarstava vidjeli određene neujednačenosti u smislu zapošljavanja konstitutivnih naroda u omjeru 1:2,3, međutim, neka su isticala da se zapošljavanje u u organima uprave FBiH vrši u skladu sa Zakonom o državnoj službi FBiH i Zakonom o namještenicima.
U Federalnom ministarstvu pravde radi 55 posto Bošnjaka i 37,5 posto Hrvata.
Prema Izvodu iz popisa stanovništva 1991. godine na prostoru današnje Federacije BiH udio Hrvata je bio 21%, a udio na dan 30. novembar 2012. godine u ukupnom broju zaposlenih u državnim organima Federacije BiH iznosio je 23,95 % - odgovorio je Mato Jozić, federalni ministar pravde.
U Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva omjer uposlenih pripadnika hrvatskog naroda u odnosu na Bošnjake je 1:2,2.
- Evidencija raspodjele budžetskih sredstava se ne vodi prema nacionalnoj pripadnosti – odgovorio je Šemsudin Dedić, ministar poljoprivrede FBiH.
Nadalje, Zelenika je dobila odgovor da se zapošljavanje državnih službenika u Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova vrši u skladu sa Zakonom o državnoj službi u FBiH.
Denis Lasić, ministar prometa i komunikacija FBiH kazao je da ukupno u ovom Ministarstvu radi 46 osoba od čega 29 Bošnjaka i 17 Hrvata.
U Federalnom ministarstvu za pitanje boraca i invalida ukupan broj uposlenih je 250, od toga 190 odnosno 76 posto Bošnjaka, 59 Hrvata odnosno 23,6 posto. U Federalnom ministarstvu obrazovanja od ukupno 40 uposlenih od čega 25 Bošnjaka, 14 Hrvata i jedan Srbin.
Josip Martić, ministar prostornog uređenja kazao je da je evidentno da je narušena nacionalna zastupljenost. On je naveo da od 35 uposlenih 29 je Bošnjaka, četiri su Hrvata te jedan Srbin i jedna osoba iz reda Ostalih. U Ministarstvu zdravstva od 34 uposlenika Bošnjaka je 15, Hrvata 10, Srba 4 i Ostalih 5.
U Federalnom ministarstvu za izbjeglice i raseljene osobe radi 61 uposlenik, 52 Bošnjaka, sedam Hrvata i dva Srbina. Na dan 7. april 2017. godine u Ministarstvu finansija FBiH uposleno je 88 Bošnjaka i 27 Hrvata.
Inače, poslanica Zelenika svjesna je da bi se primjenom rezultata popisa iz 2013. godine značajno promijenila struktura u institucijama u FBiH i to tako da bi broj Bošnjaka se povećao, a Hrvata smanjio u odnosu na 1991. godinu.
U BiH je 1991. godine bilo 760.852 Hrvata, a Bošnjaka 1.902.956. No, 2013. godine broj Hrvata u BiH je 544.780, a Bošnjaka 1.769.592.