Ustavni sud Hrvatske nakon 21 godinu odbio zahtjev generala Gotovine o neustavnosti

Penzionisani hrvatski general Ante Gotovina tražio je od Ustavnog suda Republike Hrvatske da ocijeni ustavnost Ustavnog zakona o saradnji s Međunarodnim kaznenim sudom, piše Telegram, prenosi agencija Patria. 

Gotovina je to zatražio još 2001. godine, nedugo nakon što je protiv njega u Haagu podignuta optužnica zbog ratnog zločina. Ustavni sud o tome je odlučio tek prije nekoliko dana. Gotovinin zahtjev, kojem se priključilo i 50 zastupnika tadašnjeg saziva Sabora, odbijen je.

Nije Gotovina bio jedini koji je tražio da se propita je li ovaj zakon ustavan. Čim je izglasan, još 1996. godine, Ustavnom sudu se sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti obratio Ivan Gabelica, tadašnji predsjednik Hrvatske čiste stranke prava. Iste godine učinili su to i Josip Sabljić i Hrvatski oslobodilački pokret. Udruga za zaštitu vrijednosti Domovinskog rata, koja se u međuvremenu ugasila, ocjenu ustavnosti tražila je 2000. godine. Nakon njihovog, uslijedio je i Gotovinin zahtjev.

Sa sedam glasova ZA i dva PROTIV, i uz tri iznimno oštra izdvojena mišljenja – sudija Miroslava Šumanovića, Andreja Abramovića i Davorina Mlakara, zahtjevi za ocjenom ustavnosti su odbijeni. Ustavni zakon o saradnji s Međunarodnim kaznenim sudom tako se u ovom trenutku može smatrati ustavnim.

General Gotovina i ostali predlagači ocjene ustavnosti zamjerali su što zakon, iako se zove ustavni, nije donijet u proceduri izmjene Ustava, već je izglasan dvotrećinskom većinom u Saboru. Osim toga zabrinulo ih je što omogućava izručenje hrvatskih državljana koje je zabranjeno hrvatskim Ustavom. Neustavno je po njihovom mišljenju i to što zakon dozvoljava sudu u Haagu da ponovo sudi za kaznena djela koja su u Hrvatskoj već procesuirana.

Primjetili su kako uslovi za izručenje nisu dovoljno normirani, budući da je prema zakonu dovoljno da hrvatski sudovi utvrde identitet okrivljenog i da ga Haag traži te da na osnovu toga odobre izručenje… Gotovinini advokati tražili su i tzv. privremenu mjeru, da se zakon ne primjenjuje dok Ustavni sud ne ocijeni njegovu ustavnost. No, ni to se nije dogodilo.

Po mišljenju Ustavnog suda to što se zakon zove ustavni, obična je greška u njegovom nazivu, pa u to nije posebno ni ulazio. Bit ove odluke na koju se čekalo više od 20 godina, leži u činjenici da se na saradnju s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju gleda kao na obavezu Hrvatske kao članice Ujedinjenih naroda.