Lobiranja za podršku izmjenama seta zakona koji bi omogućili povećanje akciza na gorivo i naftne derivate opet su krenula i to sada jače nego ranijih pet puta kada je svaki pokušaj završavao neuspješno, piše novinska agencija Patria.
Iako lobiranja traju, neizvjesno je da li će doći do povećanja akciza na naftu i naftne derivate u BiH, tačnije rečeno sve je izvjesnije da do povećanja neće doći, jer je i Fahrudin Radončić kazao da SBB neće podržati povećanje i da je to za njih stara priča. Dakle, SDA, HDZ i SNSD ostali su i bez glasova SBB-ovih poslanika, a ranije su četiri poslanika ove stranke u PDSBiH podržale i hitnost zakona kao i same prijedloge.
No, očito je došlo do obrata. Sve je izvjesnije da će akcize ponovo pasti (ukoliko se Vijeće ministara usudi poslati prijedlo) što će biti poraz same koalicije ali i SDA koja je osim što je ostala bez tri poslanika (Senad Šepić, Salko Sokolović, Sadik Ahmetović) sada ostala i bez koalicionog partnera, jer je Radončić također kazao da će izaći iz vlasti kada SDA nađe novog partnera.
Ambasadori evorpskih zemalja razočarani su ovakvim ishodom vladanja SDA, a kako nam otkrivaju diplomatski izvori posebno se to odnosi na Denisa Zvizdića, premijera BiH koji nije uspio naći većinu za povećanje akciza, niti se potrudio poslanicima objasniti u Parlamentu BiH šta bi zbilja značilo povećanje akciza i šta bi BiH od toga imala. Sve je teklo na silu, svi pokušaji da zakoni prođu u hitnoj proceduri su padali u vodu.
Vijeće ministara predložilo je hitnu proceduru zbog rokova definiranih u Pismu namjere s međunarodnim monetarnim fondom (MMF), a osim akciza trebalo je izmijeniti po hitnoj proceduri o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, te o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH. No, svi su rokovi probijeni a željenog rezultata nema, stoga čudi upornost Zvizdića da zakone iznova predlaže po hitnoj proceduri.
Dodatni prihodi od akciza bili bi, kako tvrde, utrošeni za izgradnju autocesta i cesta, a ovim bi se omogućilo aktiviranje već zaključenih kreditnih sporazuma s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Kuvajtskim i OPEC fondom te nastavak aranžmana s MMF-om.
Vijeće ministara BiH je krajem marta, većinom glasova, utvrdilo prijedloge tih zakona, a zakon nisu glasali ministri Mirko Šarović i Igor Crnadak oba članovi Saveza za promjene, jer su tražili da se kroz taj novi namet od 15 feninga osigura minimalni nivo zaštite za one koji će biti najugroženiji, a to su poljoprivrednici.