Premijer Državne vlade Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić danas će u Sarajevu razgovarati sa premijerom Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem. Sutra će se održati zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade RH.
Premijer Zvizdić je rekao novinarima da će se raspravljati o nekoliko važnih pitanja za koja smatraju da ih se može riješiti. Bit će to pitanje otvaranja novih graničnih prijelaza, uključujući i one za željeznički promet, pitanje odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, te na važne infrastrukturne projekte kao što je Jadransko-jonska autocesta i korištenje hidroenergetskih potencijala.
Predmetom rasprave bit će i planovi za gradnju Pelješkog mosta.
Ističući kako je Hrvatska zemlja koja je susjed i prijatelj Bosne i Hercegovine Zvizdić je kazao da se očekuje nastavak potpore Hrvatske na putu BiH u euroatlantske integracije. Potvrđeno je da se može očekivati potpisivanje sporazuma o europskom partnerstvu najavljenog još u vrijeme Vlade Tihomira Oreškovića.
Premda premijer Denis Zvizdić govori o „otvorenim pitanjima“, očito je da većina tih pitanja tavore desetljećima i ne rješavaju se. Sintagma „otvorena pitanja“ je blaga u odnosu na ono što se uglavnom iz Hrvatske lansira prema BiH. Hrvatska nažalost pred Bosnu i Hercegovinu neprestano stavlja probleme. Većina tih problema ne zavisi od BiH jer je proizvedena u Hrvatskoj, a onda se ti problemi redovno tretiraju kao problemi između dvije države.
Recimo, zašto je Hrvatska istresla radioaktivni otpad na samu granicu BiH?
Sva imovina Hrvatske u Bosni u Hercegovini je uredno vraćena Hrvatskoj. Imovina Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj uglavnom se još ne vraća, dok u međuvremenu propada i ruinira se. Očito je da se stalnim sudskim procesima i birokratskim metodama te nekretnine i firme u vlasništvu BiH žele obezvrijediti i otkupiti za najnižu moguću cijenu. Na istom nivou je pitanje reciprociteta u kupoprodaji imovine u dvije države. Očita je segregacija Bošnjaka po tom pitanju, o čemu je pisala i Patria. Naime građanima RS je dopuštena kupovina imovine u Hrvatskoj, u Federaciji BiH je Hrvatima to pravo dato kroz dvojna državljanstva. Jedino su Bošnjaci obespravljeni i bez ikakvih ravnopravnih mogućnosti.
Vlada Federacije BiH još očekuje da joj Hrvatska isplati 12,5 miliona dolara na ime prijeratnog duga za 13 tenkova koji su početkom devedesetih godina prodani Kuvajtu. I to bi trebalo biti dio razgovora koji bi morao nametnuti Zvizdić.
Otvorena pitanja sa Hrvatskom su i „Energopetrolove“ pumpe i imovina ove firme koja se nalazi u pasivnom podbilansu, a koja se uništava i zlorabi. Tu su i brojni hoteli, odmarališta i vile na obali Jadrana.
Kako je moguća otimačina Luke Šibenik u vlasništvu Šipada? Kako je moguće da država ništa nije uradila već godinama i da predmet nije predat međunarodnim sudovima, počevši od onog u Strazburu? Ova najgora kriminalna otimačina zaslužuje da bude predmetom rasprave dvije Vlade. Hrvatska sada Luku Šibenik tretira kao javno-pomorsko dobro i nema modela kojeg nije upotrijebila da ovu vrijednost BiH otme. Po svemu sudeći nakon iscrpljivanja svih pravosudnih procesa dvije države, Bosna i Hercegovina će morati po brojnim pitanjima tražiti pravdu na evropskim sudovima. Djeluje apsurdno da se premijer Zvizdić uzda u pomoć Hrvatske na putu u evropske integracije, dok se brojni sudski sporovi sa Hrvatskom kreću upravo prema evropskim sudovima.
Prisjetimo se i zahtjeva hrvatskih poslanika u Evropskom parlamentu za etničkom federalizacijom i evidentnim stvaranjem trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini. Sve to postavlja pitanje: Je li Hrvatska naš pouzdan partner na putu u evropske integracije? Nadajmo se da jeste.
Šta je sa hotelima na Jadranu i sa velikom imovinom bh. firmi u Gradcu? Agencija Patria saznaje da su kod Vijeća ministara BiH nominirana i ova pitanja. Samo je vrijednost Hotela Đuro Salaj procijenjena na 4,25 miliona eura. Tu su i tri sporna odmarališta. Zatim odmarališta Elektroprivrede BiH na Braču i Ugljenu. Vila u Opatiji koju nezakonito koristi preusđeni ratni zločinac Fikret Abdić. Radi se o ukupnoj vrijednosti od 6 miliona eura. Bosna i Hercegovina za sada vodi brojne procese za svoju evidentnu imovinu, dok je sva imovina Hrvatske vraćena uredno i bez ijednog sudskog procesa.
Konačno, kako je moguće da premijeri Zvizdić i Plenković ne raspravljaju o Agrokoru koji je gorući problem dvije države? Agrokor jeste pitanje za vrh dvije države. Je li zato možda Ante Ramljak bio u BiH dva dana prije? Pa nije valjda povjerenik Vlade Hrvatske isto što i vrh hrvatske države? I kakvu vrstu odgovornosti Ramljak ima da bi mogao zamijeniti nivo premijera dvije države?
Ima li ijedan međudržavni problem sa Hrvatskom koji je napravljen u Bosni i Hercegovini? Nema. Nije li vrijeme da Hrvatska sama počne rješavati međudržavne probleme sa Bosnom i Hercegovinom?