Ima li SDA kredibilitet tražiti da pravosuđe objasni slučaj „Referendum“?

Piše: A. Aljović

Stranka demokratske akcije pozvala je čelnike državnih pravosudnih institucija, v.d. glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordanu Tadić, predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Milana Tegeltiju da javnosti objasne šta se pred Tužilaštvom i Sudom BiH dogodilo sa slučajem „Referendum“.

„Potpuno je nesporna stvar da je Ustavni sud BiH svojom odlukom zabranio održavanje referenduma. Također, nesporno je da su zvaničnici iz entiteta RS odbili postupiti po odluci Ustavnog suda i održali referendum. Nesporno je i da je ovo propisano kao krivično djelo u Krivičnom zakonu BiH. Iz odluka državnog pravosuđa proizilazi da za to niko nije odgovoran?! Tražimo da se bh. javnosti detaljno iznesu razlozi ovakvog postupanja pravosudnih institucija na državnom nivou“, saopćeno je iz SDA. Uz to su iz ove stranke podsjetili da „pravosudne institucije BiH su dužne da štite, između ostalog i na prvom mjestu, ustavno-pravni poredak BiH, i imaju posebnu odgovornost prema građanima ove zemlje za svako postupanje, odnosno nepostupanje na tom planu“.

Nesporno je da pravosuđe Bosne i Hercegovine treba objasniti kako to niko nije odgovoran za održavanje neustavnog referenduma u bh. entitetu Republika Srpska. Kako Ustavni sud može presuđivati danas jedno a sutra drugo. Kakva poruka se šalje građanima, čija demokratska prava trebaju štititi upravo pravosudne institucije? Dakle, previše je spornog i kontradiktornog u ovoj odluci Ustavnog suda.   

Pitanje je samo ima li SDA potreban kredibilitet da poteže ovo ključno pitanje. Da su iz SDA gradili pravosuđe umjesto stranačke pojedince, posljednjih 20 godina nakon rata koliko su na vlasti, pravosuđe bi reagiralo na slučaj „Referendum“, da ga pritom političke partije ne posjećaju na vlastiti posao. 

Iz SDA su kroz silne reforme i javne novce imali priliku da u dvadeset posljednjih godina bh. pravosuđe učine snažnim, ili krhkim i ranjivim. Može se reći da su izabrali ovo drugo. Pravosuđe u BiH strogost danas trenira samo na manjim predmetima, na malim ljudima i politički nepodobnim slučajevima.

I OSCE je u svojim izvještajima u više navrata upozoravao na neprimjeren pritisak na pravosuđe Bosne i Hercegovine.

Zbog čega SDA do danas nije stvorila ambijent u zemlji da pravosuđe okonča priču o političkim ubistvima, koja opterećuju bosanskohercegovačko društvo posljednje dvije decenije? Kako je moguće da je skoro propao slučaj Čaušević, koji je najavljivan kao najveći slučaj organiziranog kriminala u postratnoj Bosni i Hercegovini?

Da su se pitali građani, na čije emocije se pozivaju iz SDA, i jedan i drugi slučaj odavno bi bio okončan, možda već i zaboravljen. Nažalost, u BiH se danas ne odgovara ni za najočitiju pljačku državne imovine i kršenja najosnovnijih ljudskih prava. 

Više od devedeset presuda Ustavnog suda do sada nije provedeno. Trebalo je kontinuirano reagirati i na te činjenice. Šta je SDA poduzela da se provede devedeset presuda Ustavnog suda prije presude u slučaju Referendum?

Čini se da SDA pravosuđe tretirao kao švedski sto – uzima sa njega šta im odgovara, a što im nije po volji odbacuju. Ima nekih oblasti u društvu u kojima se mora pokazati principijelnost i jasni stavovi, a nikako populizam i podilaženje masama. Populisti se samo deklarativno pozivaju na pravnu državu, istinske patriote čine sve da pravna država zaista i funkcioniše.